I BiH pravi iste greške koje je pravio Zapad – ljudi uništavaju prirodu i zagađuju okoliš, umjesto da bude lider samoodrživosti u regiji, tvrdi Ines Kostić, novoizabrana članica holandskog parlamenta.

I BiH pravi iste greške koje je pravio Zapad – ljudi uništavaju prirodu i zagađuju okoliš, umjesto da bude lider samoodrživosti u regiji, tvrdi Ines Kostić, novoizabrana članica holandskog parlamenta.
U okolici bh. grada šire se iskopi rudnika mrkog uglja, čije je ekspolatacijsko polje u selu Bašići mještanima došlo do kuća.
Vlasti su pod pritiskom javnosti privremeno obustavile projekt istraživanja litija, ali je više puta istaknuto i da je ta odluka bila pogrešna, jer tvrde da bi litij donio ogromna sredstva.
Prema podacima državne Agencije za statistiku, na više od petine teritorije BiH ne postoji organizirano upravljanje otpadom, koji zbog toga završi u prirodi.
Godine 2021. čelnici više od 100 zemalja i teritorija, na koje otpada velika većina svjetskih šuma, obećali su zaustaviti i preokrenuti gubitak šumskih područja do 2030. godine.
Građani samo žele vidjeti aktivnosti na uklanjanju deponije, što se čeka skoro 30 godina.
Mještani okolnih sela u dolini rijeke Jadar i aktivisti upozoravaju da kompanija Rio Tinto, koja je i planirala otvaranje rudnika, nije odustala.
Iako je zakonom zabranjena gradnja uz jezero u srednjoj Bosni, više od 300 objekata izgrađeno je nelegalno.
Senufo umjetnici su umjeli da ožive i trule komade drveta, što besciljno leže kraj puta, utkajući u njih dušu svakog člana zajednice koji vjeruje da je samo jedinka u mnoštvu.
Nevladina organizacija poziva evropske vlade da reguliraju rad energetskih kompanija kako bi ih nagnale da ‘smanje’ svoju proizvodnju, jer ‘samoregulacija ne daje rezultate’.
Gmizavac dug 40 centimetara prvi put je otkriven u maju prošle godine u planinskoj džungli Nacionalnog parka Otishi u Peruu, ali istraživači su tek sada zaključili da se radi o nepoznatoj vrsti.
Generacijski projekt dokumentovanja i afirmacije raznovrsnog prirodnog naslijeđa za akademika Dalibora Balliana je životno djelo na kojem je radio osam godina.
Osnivanje “Amazonskog saveza za borbu s deforestacijom” dogovorili Brazil, Bolivija, Kolumbija, Ekvador, Gvajana, Peru, Surinam i Venecuela.
Naučnici su upozorili da su najave kolapsa okeanskih struja u Atlantiku izuzetno zabrinjavajuće i da bi trebalo da podstaknu brzu reakciju i smanjenje emisije ugljika.