Svi radnici stariji od 58 godina imat će mogućnost da se s poslodavcem dogovore da rade 80 posto radnog vremena, za 90 posto plate, pri čemu će imati 100 posto plaćene doprinose.
Najdužu radnu sedmicu imali su Grci (39,8 sati), a najkraću Nizozemska (32,1 sat). U regiji, najduža radna sedmica u protekloj godini bila je u Srbiji (41,3 sati), a zatim u BiH (41,2 sati).
Izvještaj pod nazivom ‘Generativna AI i poslovi: Precizniji globalni indeks izloženosti zanimanja’ predstavlja dosad najdetaljniju globalnu procjenu utjecaja vještačke inteligencije na tržište rada.
Ne vjerujemo da će roboti učiniti ljude nezaposlenima, već da će povećati učinkovitost ili preuzeti zadatke koje ljudi ne žele obavljati, rekao je dužnosnik tehnološkog centra u Pekingu.
Država radnicima, kojih je 146, duguje blizu 900 hiljada eura, a jedan dio njih ima i oko pet i po godina nepovezanog radnog staža, zbog čega ne mogu ostvariti pravo na penziju.
Bosna i Hercegovina još neće dobiti budžet za ovu godinu, u iznosu većem od 780 miliona eura. Predsjedništvo te zemlje odgodilo je razmatranje nacrta ovog dokumenta.
U Srbiji, zaposleni u predškolskoj ustanovi “Boško Buha” u Vrbasu stupili su u potpunu obustavu rada.
Pojedini ekonomisti i poslodavci smatraju da se radi o negativnim efektima vladine odluke o povećanju minimalne plaće sa 316 na 511 eura.
Stopa zaposlenosti u evropskom bloku je na najvišem nivou još od 2009. godine; najviše stope zaposlenosti zabilježene su u Nizozemskoj (83,5 posto), a najmanje u Rumuniji (69,5 posto).
Civilne institucije unutar arapske zajednice u Izraelu suočavaju se s ozbiljnom finansijskom krizom zbog novih vladinih odluka.
Nedostatak stručne radne snage čini da se sve veći broj mladih na Kosovu opredjeljuje za profesionalno obrazovanje.
