Vjetroelektrane

Vjetar postao glavni izvor britanske električne energije
Velika Britanija ima za cilj da kompletna njena električna energija ima neto nulte emisije do 2035. godine.
Published On 16 May 2023
Zemlje uz Sjeverno more dogovorile izgradnju vjetroelektrana
Cilj je proizvesti ukupno 120 gigavata energije iz vjetroelektrana do 2030. u Sjevernom moru i susjednim morima, uključujući Irsko more te 300 gigavata do 2050.
Published On 25 Apr 2023
Nedostatak materijala ograničava izgradnju plutajućih vjetroelektrana
Predstavnici kompanija tvrde kako evropska industrija vjetra trenutno nije dovoljno velika da bi ispunila političke obaveze o deseterostrukom proširenju kapaciteta u Sjevernom moru.
Published On 24 Apr 2023
Njemačka u 2022. trećinu struje proizvela u termoelektranama na ugalj
Njemačka je u 2022. godini proizvodila znatno više struje u termoelektranama na ugalj čiji je udio u proizvodnji dosegnuo 33,3 posto, pokazuju podaci Destatisa.
Published On 11 Mar 2023

Iako izloženi kritikama da tokom proizvodnje zagađuju okoliš i da negativno utječu na energetske sisteme, električni automobili bi mogli biti rješenje za niz problema.

Blokovi termoelektrana u Tuzli i Kaknju odavno su trebali biti ugašeni, jer zagađuju okoliš, pa je zbog toga Evropska energetska zajednica pokrenula spor protiv Bosne i Hercegovine.

Od marta do septembra iz energije sunca i vjetra proizvedeno je 24 posto cjelokupne struje na teritoriji Evropske unije, navele su dvije nevladine organizacije u objavljenoj studiji.

Zemlje uključene u sporazum žele povećati svoje morske kapacitete sedam puta na gotovo 20 gigavata do 2030. godine, prema zajedničkom saopćenju.

Područje Hercegovine, po istraživanjima, ima najveći potencijal za izgradnju vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini.

Potražnja za litijem nadmašila je ponudu u tolikoj mjeri da je cijena ključnog metala za baterije koje napajaju električne automobile za godinu dana skočila za 500 posto.

Dok Hrvatska birokratija traži tehnologiju koja je bila u originalnoj prijavi za dozvolu, većina evropskih država dopušta fleksibilnost pa se može modernizirati tehnologija.

Vjetroelektrane uz obalu mora mogle bi koristiti morsku vodu za pohranjivanje energije sve dok ne bude potrebna, pomažući da se čovječanstvo više ne oslanja na fosilna goriva.

Vjetroturbina visoka 271 metar spada među najviše samostojeće građevine u Danskoj, a nalazi se u okviru nacionalnog istraživačkog centra u Osterildu.

Dok EU dominira svjetskom scenom, Bosna i Hercegovina stidljivo koristi svoje vjetropotencijale.