Godine 2021. čelnici više od 100 zemalja i teritorija, na koje otpada velika većina svjetskih šuma, obećali su zaustaviti i preokrenuti gubitak šumskih područja do 2030. godine.

Godine 2021. čelnici više od 100 zemalja i teritorija, na koje otpada velika većina svjetskih šuma, obećali su zaustaviti i preokrenuti gubitak šumskih područja do 2030. godine.
Iznad Sarajeva nastavljena je intenzivna gradnja na planini Trebević, unatoč brojnim upozorenjima na moguće posljedice.
Naoružane pobunjeničke grupe preuzele su na sebe zabranu ilegalne sječe, kao moćan alat za pregovore sa vladom o potpunom miru.
Zemlje s prašumama su pozvale razvijene zemlje da daju 200 milijardi dolara godišnje za očuvanje bioraznolikosti.
Krčenje amazonskih šuma nije dobro za domorodačke narode, a bijeli čovjek mora razmisliti i sačuvati ono što je ostalo od Amazone, upozoravaju domoroci iz Brazila.
Satelitski snimci brazilske agencije za svemirska istraživanja INPE pokazuju da je u julu raskrčeno 500 kvadratnih kilometara prašume, što je za 66 posto manje nego u istom periodu prošle godine.
Državna imovina često je predmet spora u BiH, a međunarodna zajednica je nametnula zabranu raspolaganja njom do konačnog rješenja.
Četvoro djece, pronađene u kolumbijskoj prašumi poslije 40 dana potrage – ponovo je sa članovima porodice.
Šumski požari su ovih dana progutali ogromna prostranstva na planini Ural i u Sibiru, iako su vlasti Rusije obećale da će ih brzo ugasiti.
Za ravnicu poput Vojvodine šume su značajne jer štite zemljište od prevelikog isparavanja i erozije, a ljudske naseobine od dehidracije i vjetrova; no, Vojvodina je najslabije pošumljena u Evropi.
Mještani Bavaništa, sela u Vojvodini, na dva sata blokirali su magistralnu cestu Beograd – Smederevo.
Sporazum zahtjeva od kompanija da provjere da roba koju prodaju u Evropsku uniju nije dovela do krčenja i degradacije šuma bilo gdje u svijetu, od 2021.
Iako je pulski referendum za sprečavanje gradnje hotela na popularnom gradskom šetalištu i kupalištu Lungomare propao, ostalo je neodgovoreno pitanje – kako je to područje privatizirano 90-tih.
Gljivar Radoslav Gašić iz Mrkonjić Grada zna gotovo svaki kutak planine Lisine, staništa crnog medvjeda i više od 1.000 biljnih vrsta, ali i nesuđenog rezervata gljiva.