Naoružane pobunjeničke grupe preuzele su na sebe zabranu ilegalne sječe, kao moćan alat za pregovore sa vladom o potpunom miru.

Naoružane pobunjeničke grupe preuzele su na sebe zabranu ilegalne sječe, kao moćan alat za pregovore sa vladom o potpunom miru.
Zemlje s prašumama su pozvale razvijene zemlje da daju 200 milijardi dolara godišnje za očuvanje bioraznolikosti.
Krčenje amazonskih šuma nije dobro za domorodačke narode, a bijeli čovjek mora razmisliti i sačuvati ono što je ostalo od Amazone, upozoravaju domoroci iz Brazila.
Satelitski snimci brazilske agencije za svemirska istraživanja INPE pokazuju da je u julu raskrčeno 500 kvadratnih kilometara prašume, što je za 66 posto manje nego u istom periodu prošle godine.
Državna imovina često je predmet spora u BiH, a međunarodna zajednica je nametnula zabranu raspolaganja njom do konačnog rješenja.
Četvoro djece, pronađene u kolumbijskoj prašumi poslije 40 dana potrage – ponovo je sa članovima porodice.
Šumski požari su ovih dana progutali ogromna prostranstva na planini Ural i u Sibiru, iako su vlasti Rusije obećale da će ih brzo ugasiti.
Za ravnicu poput Vojvodine šume su značajne jer štite zemljište od prevelikog isparavanja i erozije, a ljudske naseobine od dehidracije i vjetrova; no, Vojvodina je najslabije pošumljena u Evropi.
Mještani Bavaništa, sela u Vojvodini, na dva sata blokirali su magistralnu cestu Beograd – Smederevo.
Sporazum zahtjeva od kompanija da provjere da roba koju prodaju u Evropsku uniju nije dovela do krčenja i degradacije šuma bilo gdje u svijetu, od 2021.
Iako je pulski referendum za sprečavanje gradnje hotela na popularnom gradskom šetalištu i kupalištu Lungomare propao, ostalo je neodgovoreno pitanje – kako je to područje privatizirano 90-tih.
Gljivar Radoslav Gašić iz Mrkonjić Grada zna gotovo svaki kutak planine Lisine, staništa crnog medvjeda i više od 1.000 biljnih vrsta, ali i nesuđenog rezervata gljiva.
Broj šumskih požara u brazilskoj Amazoniji dosegnuo je ove sedmice gotovo 15-godišnji maksimum, pokazuju službene brojke koje su pružile najnovije upozorenje o sve većem uništavanju najveće prašume.
Amazonija kao najveća prašuma na svijetu sadrži ogromne količine ugljika, koji se oslobađa uništavanjem drveća, zagrijavajući atmosferu i potičući klimatske promjene.