Slika je nadahnuta julskom revolucijom 1830. godine, a žena na slici razderane haljine i s francuskom zastavom u ruci je Marianne, francuski nacionalni simbol i alegorija slobode.

Slika je nadahnuta julskom revolucijom 1830. godine, a žena na slici razderane haljine i s francuskom zastavom u ruci je Marianne, francuski nacionalni simbol i alegorija slobode.
Umjetničko djelo, za koji je model bila Chiara Fancelli, naslikano je na panelu od topole dimenzija 46×34 centimetra i datira iz 1504. godine.
Na izložbi pod nazivom ‘The Art of Banksy’, koja će biti otvorena 5. jula u Regent Streetu, posjetitelji će moći vidjeti više od 110 djela anonimnog umjetnika iz Bristola.
Djelo za koje se očekuje da će biti prodano na aukciji za 20-30 miliona američkih dolara prikazuje nepoznatog muškarca u odjeći boga Marsa.
Organizatori izložbe su pokušali povući vezu između svijeta kojeg je Warhol predstavljao, odnosno New Yorka prije pola stoljeća i Saudijske Arabije danas.
Djelo je studija za kasniju sliku koju je izradio flamanski majstor pod nazivom ‘Sv. Jeronim’; završna verzija je u muzeju Boijmans van Beuningen u Rotterdamu.
Kolekcionar iz Brazila tvrdi da je prije šest godina kupio sliku za 3,7 miliona dolara, ali da je ‘treća strana’ došla do tog djela koje se vodilo kao nestalo gotovo šest godina.
Velika retrospektiva nizozemskog slikara počela je proteklog vikenda u Duesseldorfu, a najvrjednije djelo, slika ‘New York City 1’, visila je naopako, otkrio je muzej Kunstsammlung.
Izložba pod nazivom ‘Predmeti želja – nadrealizam i dizajn od 1924. do danas’ dočekat će posjetioce ‘Metamorfozom Narcisa’, jednom od najpoznatijih Dalijevih slika.
Francuska je početkom godine jednoglasno u parlamentu usvojila zakon o vraćanju 15 djela jevrejskim porodicama koje su opljačkali nacisti.
Sarajevska Vijećnica je jedan od najljepših objekata iz austrougarskog perioda u Bosni i Hercegovini; granatirana je i zapaljena u opsadi Sarajeva u noći sa 25. na 26. august 1992. godine.
Slika Fride Kahlo kupljena je za ‘Kolekciju Eduardo F. Costantini’ čiji je vlasnik argentinski kolekcionar i utemeljitelj Muzeja latinoameričkih umjetnosti u Buenos Airesu.
Crtež nazvan ‘Tri figure’ otkriven je u prtljagu švicarskog državljanina koji je umjetninu htio unijeti u Španiju, no nije je htio prijaviti carinicima, tvrdeći da se radi o kopiji i nema vrijednost.
Autoportret je otkriven na poleđini platna na kojem je ‘Glava seljanke’, prekriven slojevima ljepila i kartona za koje se vjeruje da su naneseni početkom 20. stoljeća.