‘Pozorište se mora načiniti naprednijim mjestom za život, prevazilazeći svaki oblik predrasude’, smatra Maja Salkić, direktorica Sarajevskog ratnog teatra (SARTR).

‘Pozorište se mora načiniti naprednijim mjestom za život, prevazilazeći svaki oblik predrasude’, smatra Maja Salkić, direktorica Sarajevskog ratnog teatra (SARTR).
‘Totovi’ su predstava koja govori o čovjekovoj želji za sigurnošću i slobodom; to je i priča o malom čovjeku koji brani život na koji je navikao, rekao je reditelj Andraš Urban.
Publici će biti ponuđene predstave ‘Sarajevo Feeling’, ‘Moj sin samo malo sporije hoda’, ‘Rechnitz – anđeo uništenja’ i ‘Jedvanosimsobomakalomistobo’.
Nagrađivani dramski tekst Ivora Martinića će u režiji splitskog reditelja Ivana Plazibata biti postavljen u Sarajevskom ratnom teatru.
Performansom čitanja imena čuvamo kulturu sjećanja i podsjećamo na sve žrtve kako se nikada i nigdje ne bi ponovio ovakav zločin, poručuju iz SARTR-a.
Ljetna scena SARTR-a bi trebala da bude naša ostavština za budućnost, mjesto za progresivne umjetnike i snažne autorske ličnosti, kaže Aleš Kurt, direktor te pozorišze kuće.
Priča o tome šta je opkoljenom Sarajevu i njegovim građanima predstavljao teatar rođen u krajnje netipičnim uslovima u fokusu je obilježavanja 30. godišnjice osnivanja Sarajevskog ratnog teatra.
Činjenica da je publika riskirajući živote dolazila na predstave i tokom opsade, ističu iz SARTR-a, govori o potrebi građana ne samo da preživljaju, nego i da žive, uprkos besmislu rata oko njih.
Ideja borbe protiv fašizma nikad ne prestaje biti aktuelna i zbog toga je posebno važna činjenica da ‘Ay, Carmela’ nastavlja dalje da živi.
‘Ay, Carmela’ ostaje zabilježena kao kulturni i društveni fenomen i najistaknutiji doprinos teatarske umjetnosti kulturi antifašizma, poručuju iz Sarajevskog ratnog teatra.
U mitu, konflikti ostaju nerješivi i traju zauvijek, dok u realnosti imamo interese, želimo živjeti dobro i po mogućnosti u suživotu sa drugima, kaže austrijska rediteljica Sabine Mitterecker.
‘Ovo što se dešava su uspjesi individualaca koji nikada nisu odustali od ideje da snimaju svoj film. Njihov uspjeh ne smatram uspjehom države.’
Dramski autor Adnan Lugonić, prema čijem je tekstu na sceni SARTR-a postavljena predstava ‘Neće biti smak svijeta’ govori o pozorištu, društvu i statusu bh. dramskih umjetnika/ca.