Priča o tome šta je opkoljenom Sarajevu i njegovim građanima predstavljao teatar rođen u krajnje netipičnim uslovima u fokusu je obilježavanja 30. godišnjice osnivanja Sarajevskog ratnog teatra.

Priča o tome šta je opkoljenom Sarajevu i njegovim građanima predstavljao teatar rođen u krajnje netipičnim uslovima u fokusu je obilježavanja 30. godišnjice osnivanja Sarajevskog ratnog teatra.
Činjenica da je publika riskirajući živote dolazila na predstave i tokom opsade, ističu iz SARTR-a, govori o potrebi građana ne samo da preživljaju, nego i da žive, uprkos besmislu rata oko njih.
Ideja borbe protiv fašizma nikad ne prestaje biti aktuelna i zbog toga je posebno važna činjenica da ‘Ay, Carmela’ nastavlja dalje da živi.
‘Ay, Carmela’ ostaje zabilježena kao kulturni i društveni fenomen i najistaknutiji doprinos teatarske umjetnosti kulturi antifašizma, poručuju iz Sarajevskog ratnog teatra.
U mitu, konflikti ostaju nerješivi i traju zauvijek, dok u realnosti imamo interese, želimo živjeti dobro i po mogućnosti u suživotu sa drugima, kaže austrijska rediteljica Sabine Mitterecker.
‘Ovo što se dešava su uspjesi individualaca koji nikada nisu odustali od ideje da snimaju svoj film. Njihov uspjeh ne smatram uspjehom države.’
Dramski autor Adnan Lugonić, prema čijem je tekstu na sceni SARTR-a postavljena predstava ‘Neće biti smak svijeta’ govori o pozorištu, društvu i statusu bh. dramskih umjetnika/ca.