Ukrajina već deceniju plaća ogromnu cijenu svog geopolitičkog izbora.
Koji su razlozi za seriju ‘nesrećnih slučajeva’ u kojima su život posljednjih mjeseci izgubili vrhunski ruski naučnici?
Suočen sa nedostatkom novca za finansiranje kako regularnih, tako i paravojnih trupa u Ukrajini, Kremlj se sjetio bogataša kojima je pomogao da se obogate, ali – njih nije bilo da pomognu.
Gost vijesti Al Jazeere je Božo Kovačević, bivši ambasador Hrvatske u Rusiji.
Od početka invazije na Ukrajinu zabilježeni su smrti desetaka utjecajnih i moćnih Rusa, u okolnostima koje su često neobjašnjive, što kritičari pripisuju ‘odstrelu Vladimira Putina’.
Ideja je privlačno jednostavna: Zapad bi trebao uzeti milijarde dolara zamrznute ruske imovine za finansiranje obnove u Ukrajini.
Bivši specijalni agent FBI-a je prema optužnici primao primao novac od energetskog magnata Olega Deripaske.
Jahtu su u martu zaplijenile britanske vlasti na Gibraltaru nakon što je američka banka JP Morgan saopćila da vlasnik tog broda Pumpjanski nije platio zajam.
Na crnoj listi Evropske unijea je trenutno 98 firmi i organizacija te gotovo 1.600 pojedinaca zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Osim jahti, drugih plovila i luksuznih nekretnina, blokirano je i 300 milijardi dolara novčanih sredstava ruske Centralne banke.
Rusko-ukrajinski sukob bi mogao finansijski naštetiti najbogatijim Ukrajincima i donijeti Zelenskom pobjedu u borbi protiv njihovog utjecaja.
Za vrijeme Borisa Jeljcina, uticaj oligarha na rusku politiku bio je izrazito visok, no kod Vladimira Putina nije tako.
Smrt sedam istaknutih biznismena u nekoliko mjeseci nije samo zapanjila Rusiju, već i međunarodne ekonomske i političke krugove, a o pravim uzrocima kruže razna nagađanja.
Švicarska, popularna destinacija moskovske elite i mjesto čuvanja ruskog bogatstva, nalazi se pod pojačanim pritiskom da brže identificira i zamrzne imovinu više stotina Rusa koji su pod sankcijama.
