Pred vladama država regije stoji izazov osmišljavanja odgovorne politike koja će osigurati izlaz iz krize.

Pred vladama država regije stoji izazov osmišljavanja odgovorne politike koja će osigurati izlaz iz krize.
Svjetska privreda ulazi u proces nove transformacije – osim digitalne transformacije, sada se postavlja temelj i za energetsku transformaciju.
Gorivo i hrana se moraju koristiti, bez obzira koliko košta, ali to na kraju smanjuje kućni budžet i izdatke za druge proizvode i usluge, što u konačnici smanjuje prihode preduzeća.
Nestašica nema, niti će ih biti na području Zapadnog Balkana, možemo govoriti o poskupljenjima, ali o nestašicama ne, kaže ekonomski analitičar.
Prava opasnost za balkanske zemlje ne leži u slabljenju bilateralnih poslovnih odnosa sa Rusijom, već u eskalaciji krize na nivou Evrope, navodi Aleksandar Zdravković s Instituta ekonomskih nauka.
I nakon što se proizvodnja poslije nekoliko mjeseci pauze počela oporavljati, poremećaji u transportu dvije godine od izbijanja pandemije i dalje traju, što kontinuirano dovodi do rasta cijena.
Federacija BiH se ponovno nalazi pred izborom – napraviti novu historijsku ekonomsku grešku, čije posljedice možemo svi pretpostaviti, ili izabrati put oporavka, rasta i vraćanja optimizma.
I dok su pojedine ekonomije zemalja regije zabilježile zavidan rast i oporavak većine privrednih sektora, druge se nisu uspjele do kraja izboriti s izazovima nastalim zbog pandemije.
Najveći rast BDP-a u trećem kvartalu ove godine u odnosu na drugo tromjesečje zabilježili su Austrija (3,8 posto), Francuska (tri posto) i Portugal (2,9 posto).
U redovitom šestomjesečnom izvještaju WB ističe kako se ekonomije Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova te Albanije oporavljaju znatno bolje od očekivanog.
Turska ima značajne investicije na Balkanu u turizam, bankarstvo, medije, industriju, energetiku, zdravstvo i obrazovanje, a uzeli su u zakup niz aerodroma.
Generacije rođene krajem devedesetih i kasnije žele kupovati putem interneta i pristalice su mobilnih beskontaktnih plaćanja te mobilnog bankarstva.
Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju do kraja 2021. godine očekuje postepeni oporavak od šoka koji je donijela pandemija korona virusa.
Šta podrazumijevaju planovi ekonomskog oporavka država u regiji? Jesu li strategije vlada adekvatne i održive? U kojoj mjeri će prognozirani rast ublažiti gubitke iz prošle godine i u kojim sektorima