Minimalna plata trebala bi biti dovoljna da osigura osnovne potrebe radnika, kao što su hrana, stanovanje, zdravstveno osiguranje… ali to danas nije slučaj u velikoj većini država svijeta.

Minimalna plata trebala bi biti dovoljna da osigura osnovne potrebe radnika, kao što su hrana, stanovanje, zdravstveno osiguranje… ali to danas nije slučaj u velikoj većini država svijeta.
Najznačajniji doprinos potrage za ‘skrivenim šampionima’ mogao bi biti u savjetovanju regulatora u rastućim ekonomijama kako da poslovna okruženja transformišu iz ‘neprijateljskih’ u ‘podržavajuće’.
Čak i najoptimističniji među nama, a to su političari sa dugogodišnjim stažom na vlasti, konstatiraju da je depopulacija najveće breme sadašnjosti i budućnosti balkanske regije.
Odluka je donesena na osnovu opredjeljenja Albanije da učestvuje u inicijativi ‘Otvoreni Balkan’ i utvrđene pomoći koju države članice moraju pružiti jedna drugoj u krizi visokih cijena.
Šta je ‘Otvoreni Balkan’? Koje su prednosti, a šta nedostaci te inicijative? I zašto su mu, uprkos podršci koju je ideja deklarativno dobila ‘sa svih strana’, svega tri zemlje za sada pristupile?
Kako prepoznati krizu, kako jačati otpornost na nju i mogu li se promjene pretvoriti u potencijalne prilike?
Najmanje četiri krize prijete da izazovu globalnu recesiju: inflacija, energetska kriza, nestašica hrane i klimatske promjene, upozorio je njemački ministar ekonomije Robert Habeck.
Pred vladama država regije stoji izazov osmišljavanja odgovorne politike koja će osigurati izlaz iz krize.
Svjetska privreda ulazi u proces nove transformacije – osim digitalne transformacije, sada se postavlja temelj i za energetsku transformaciju.
Gorivo i hrana se moraju koristiti, bez obzira koliko košta, ali to na kraju smanjuje kućni budžet i izdatke za druge proizvode i usluge, što u konačnici smanjuje prihode preduzeća.
Nestašica nema, niti će ih biti na području Zapadnog Balkana, možemo govoriti o poskupljenjima, ali o nestašicama ne, kaže ekonomski analitičar.
Prava opasnost za balkanske zemlje ne leži u slabljenju bilateralnih poslovnih odnosa sa Rusijom, već u eskalaciji krize na nivou Evrope, navodi Aleksandar Zdravković s Instituta ekonomskih nauka.
I nakon što se proizvodnja poslije nekoliko mjeseci pauze počela oporavljati, poremećaji u transportu dvije godine od izbijanja pandemije i dalje traju, što kontinuirano dovodi do rasta cijena.
Federacija BiH se ponovno nalazi pred izborom – napraviti novu historijsku ekonomsku grešku, čije posljedice možemo svi pretpostaviti, ili izabrati put oporavka, rasta i vraćanja optimizma.