Praznik je prošao, a pretvaranje radnika u robove nastavljeno
Priča o Srbiji kao ‘ekonomskom tigru’ je naglo počela da se kruni, što je pokazao i prvomajski protest otvarajući zaboravljeni set pitanja iz oblasti radništva, radničkih prava i pravde.

Priča o Srbiji kao ‘ekonomskom tigru’ je naglo počela da se kruni, što je pokazao i prvomajski protest otvarajući zaboravljeni set pitanja iz oblasti radništva, radničkih prava i pravde.









Kod radnika na području bivše Jugoslavije nema pretjeranog razloga za proslavu 1. maja.
Radnička klasa ide u pakao u nagrađivanom filmu koji se vrti u srpskim bioskopima, a istu destinaciju pravoslavnim Srbima, koji na Veliku srijedu roštiljaju, predviđa i sveštenstvo.
Kada ‘obični’ radnici izađu na ulicu, posmatraju ih kao uzročnike kolapsa u saobraćaju, broje im se zubi, dani provedeni u školskoj klupi i zakrpe na obući.

Sindikati ukazuju na sve teži položaj radnika u toj zemlji, nepoštovanje obaveza poslodavaca i nedovoljnu brigu države za ostvarenje njihovih prava.

Sindikat se ne slaže sa zakonskim izmjenama koje predlažu predstavnici vlasti da radna sedmica umjesto 40, traje 60 radnih sati.

U Beogradu se povodom Međunarodnog praznika rada organizuje više događaja sa kojih se, prije svega, ukazuje na niske zarade i uopšteno težak položaj radnika u Srbiji.

Za mir i dostojanstven život – poruka je sudionika protesta povodom praznika rada u Beogradu.
Slavljenje Prvog maja bio je hibrid radničkog praznika, koji je evocirao uspomenu na demonstracije radnika u Chicagu 1886. godine.
Nekoliko stotina radnika stiglo je jutros u Sarajevo kako bi na Međunarodni praznik rada zatražili bolje uslove rada.
Umjesto radničkih skupova, sa kojih se čuje glas obespravljenih radnika, sindikalni krugovi uveli su dugogodišnju praksu ‘prvomajskih teferiča’ na okolnim izletištima.