Organizirali su se u sindikat i traže kolektivne pregovore o poboljšanju statusa.
U maju ove godine je u najvećoj svjetskoj ekonomiji otvoreno 339.000 novih radnih mjesta, nakon 294.000 u aprilu.
Odlazak ljudi iz srednje i istočne u zapadnu Evropu pridonio je tome da mnoge zemlje sada imaju manjak radne snage, pa ne mogu bez migranata.
Ukidanje radnih mjesta na evropskom kontinentu raste, posebno s nedavnim odlukama telekomunikacijskih kompanija.
Među prednostima ovog modela su jasnije granice poslovnog i privatnog života, manje stresa i usporediva produktivnost, uprkos skraćenju radnih sati sa 40 na 32.
U zemljama regije najlošije rangirana je Srbija, gdje dolazi do ‘redovnih kršenja prava’; najbolje su rangirane Hrvatska i Crna Gora.
‘Uskoro ćemo doći u situaciju da u zdravstvenom sistemu kadar koji je otišao nećemo moći zamijeniti novim, koji čak i nema iskustva, već ćemo morati uvoziti radnu snagu’, tvrde stručnjaci.
Italija se suočava s velikom nestašicom radne snage – nedostaje joj gotovo milion radnika u nekoliko privrednih sektora.
Prvi maj u većem dijelu svijeta obilježava se kao praznik rada, koji radnici koriste kako bi skrenuli pažnju na uvjete u kojima rade.
Od rješenja o otkazima do njihovog poništavanja i vraćanja na čekanje – u nekoliko mjeseci taj put prošla je grupa radnika Preventa u Zenici.
Sindikalci reaguju zbog rasta plata Vladinih zvaničnika, zastupnika u Sobranju, pravosuđu i lokalnoj samoupravi za 78%.
U Beogradu je povodom dana radnika organizirano više sindikalnih događaja sa kojih je, prije svega, ukazano na niske zarade zaposlenih u Srbiji, ali i na težak položaj radnika.
Sindikati ukazuju na sve teži položaj radnika u toj zemlji, nepoštovanje obaveza poslodavaca i nedovoljnu brigu države za ostvarenje njihovih prava.
Sindikat se ne slaže sa zakonskim izmjenama koje predlažu predstavnici vlasti da radna sedmica umjesto 40, traje 60 radnih sati.
