Na jedanaestom po redu festivalu, u dvorištu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu bit će izvedene predstave bazirane na Krležinim djelima te popratni program u čast slavnog hrvatskog književnika.

Na jedanaestom po redu festivalu, u dvorištu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu bit će izvedene predstave bazirane na Krležinim djelima te popratni program u čast slavnog hrvatskog književnika.
Simbol otpora mladih, legendarni mjuzikl Miloša Formana, prvi put je odigran 1967. na Broadwayu.
Na godišnjicu genocida u Srebrenici, 11. jula bit će premijerno prikazana pozorišna predstava Susane Moffat o ratu u BiH koji je promijenio živote mnogih porodica.
Handke je zapravo nanio najviše štete Srbiji – umjesto da Srbija promoviše ljude koji su bili protiv rata, on je afirmisao zločince – kaže kosovski dramaturg Jeton Neziraj.
Hrvatska rediteljica za Al Jazeeru govori o predstavi o Milevi Marić, ženi koju je, kako ističe, historija zaobišla, tiho i skromno u osami, bez obilježja i posvete koja je došla prekasno.
Opera ‘Snežana i sedam patuljaka’ u potpunosti je bazirana na originalnoj bajci braće Grimm, najavila je rediteljica Ana Grigorović.
U raspamećenom bosanskom trokutu ljudi svoj identitet traže izvan BiH – u Beogradu, Zagrebu, Ankari, a naš je identitet ovdje, smatra Jasmin Imamović, autor romana o kralju Tvrtku.
Iako je Vlada Kantona Sarajevo rad tih institucija ocijenila pozitivnim, skupštinski zastupnici odlučili su drugačije.
Pod motom ‘Vrijeme teskobe’, na 67. Sterijinom pozorju bit ćr izvedeno devet predstava u takmičarskoj selekciji i tri u međunarodnoj selekciji ‘Krugovi’.
Dani satire su susret institucionalne i nezavisne scene, snažnih i hrabrih glasova dramskih pisaca različitih generacija i poetika koji propituju društveno-političke okolnosti unutar kojih stvaraju.
Priča o tome šta je opkoljenom Sarajevu i njegovim građanima predstavljao teatar rođen u krajnje netipičnim uslovima u fokusu je obilježavanja 30. godišnjice osnivanja Sarajevskog ratnog teatra.
Činjenica da je publika riskirajući živote dolazila na predstave i tokom opsade, ističu iz SARTR-a, govori o potrebi građana ne samo da preživljaju, nego i da žive, uprkos besmislu rata oko njih.
Ideja borbe protiv fašizma nikad ne prestaje biti aktuelna i zbog toga je posebno važna činjenica da ‘Ay, Carmela’ nastavlja dalje da živi.
‘Ay, Carmela’ ostaje zabilježena kao kulturni i društveni fenomen i najistaknutiji doprinos teatarske umjetnosti kulturi antifašizma, poručuju iz Sarajevskog ratnog teatra.