Pola miliona tona plastičnog otpada svake godine završi u Sredozemnom moru.
Norveška predstavlja više od 60 nacija sa velikim ambicijama koje žele da se riješi problem zagađenja plastikom, ali ostali ne dijele njihovo mišljenje.
Nakon što se zbog višegodišnjih sudskih procesa nije riješilo ni širenje ni gašenje postojećeg deponija, prostora za odlaganje više nema.
Sumnja se da je i dio neuslovne lokalne deponije završio u rijekama, iako se ekoaktivisti i vlasti o tome spore.
Na terenu, mještani oko grada, i dalje saniraju kuće i dvorišta, a problem im predstavlja privremena deponija na koju se dovozi otpad iz poplavljenih sela.
Vladajući iščekuju izradu studije utjecaja na okoliš, a aktivisti i mještani i hrvatske i bosanske strane strahuju za zdravlje.
Izrevoltirani su zbog stalnog potpaljivanja deponije što uzrokuje veliko zagađenje zraka u gradu i okolini.
Nekoliko gradova u Zapadnoj Srbiji mjesecima se suočava sa problemom odlaganja otpada.
U BiH, stanovnici Donje Jablanice nezadovoljni su brzinom sanacije štete nastale nakon poplava.
Ne postoje međunarodni zakoni o svemirskom otpadu, ali zemlje i svemirske agencije počele su posljednjih godina razrađivati prijedloge i nacionalna pravila za rješavanje tog problema.
Učestvuju deseci volontera, pripadnika civilnih zaštita i gorskih službi spašavanja.
Ogromne količine otpada u Neretvi zaustavljaju brane, pa je posao vađenja počela Elektroprivreda BIH, koja je angažovala dodatne službe.
Al Jazeerina Arduana Pribinja je razgovarala sa lokalnim stanovništvom koje kaže da kamenolom datira iz perioda prije rata, ali da prije rata nije eksploatisan upravo zbog opasnosti po stanovništvo.
Ljeto 2024. oborilo je svjetske toplotne rekorde, podaci su Evropske službe za klimu.
