Podizanje cijena koje je primijećeno u Hrvatskoj nakon ulaska u eurozonu pobudilo je sumnju da je riječ o zabranjenim kartelskim dogovorima među konkurentima.

Podizanje cijena koje je primijećeno u Hrvatskoj nakon ulaska u eurozonu pobudilo je sumnju da je riječ o zabranjenim kartelskim dogovorima među konkurentima.
Trebat će još dosta vremena da se euro udomaći u Hrvatskoj, a žalovanje za ‘preminulom’ kunom prođe.
Hrvatska je 1. januara 2023. postala 20. članica eurozone, kada je počeo i period dvojnog opticaja, koji završava u noći sa 14. na 15. januar u ponoć.
Istraživanje Evropske komisije pokazuje da je prelazak na euro u Hrvatskoj od 1. januara dobro napredovao u početnoj fazi.
Privikavanje na novu valutu još traje. Dok jedni preračunavaju, drugi dižu cijene. Nezadovoljni građani najavljuju i promjene kupovnih navika.
Ministar privrede Davor Filipović prozvao je lance da pokušavaju da iskoriste situaciju prelaska na euro, prevare građane i zarade na njima.
U Hrvatskoj, zbog povećanja cijena proizvoda nakon uvođenja eura, u Ministarstvo privrede pozvani su predstavnici deset trgovinskih lanaca, trgovačkih udruženja, kao i glavni državni inspektor.
Hrvatska je danas postala 20. članica Eurozone. Kune će za 15 dana otići zauvijek u historiju, a euri ostati jedino sredstvo plaćanja.
Promjena zvanične valute s kune na euro u Hrvatskoj uglavnom protiče bez problema.
Hrvatskoj primarna valuta i jedino zakonsko sredstvo plaćanja postaje euro, druga najvažnija svjetska valuta.
Euro će zamijenit kunu, nakon gotovo tri desetljeća.
S prvim danom Nove godine Hrvatska postaje 20. članica europodručja, a euro postaje službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj.
Ulaskom Hrvatske u eurozonu od 1. januara 2023. građani te zemlje su prisiljeni mijenjati kovanice domaće valute – kune, što je dovelo do velikih gužvi širom zemlje na ‘kovinomatima’.
Papirne novčanice će se usitnjavati na komadiće manje od milimetra, a ta masa će se koristi kao izolacija u javnim građevinskim radovima.