“Zadužujemo se sa sve većim kamatama i troškovima kako bi održali stabilnost budžeta”, kaže Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.
Centralna banka Turske nedavno odlučila da osmi put uzastopno zadrži referentnu kamatnu stopu na 50 posto.
U budžetu su zadržani, a neki i povećani, programi poput Erasmus+, istraživanje, zdravlje, obrazovanje.
Centralna banka Turske je ranije očekivala inflaciju od 38 posto u 2024. i 14 posto na kraju 2025. godine.
S obzirom na galopirajuća poskupljenja i ekonomsku nesigurnost, stručnjaci upozoravaju – ulaganje u nekretnine i druge oblike imovine postaje isplativije od čuvanja novca koji gubi svoju vrijednost.
Kineski sektor nekretnina u problemu je gotovo tri godine – kad je počela propast kompanije Evergrande – nekada svjetskog giganta – koja nije u stanju plaćati dugove.
Inflatorni pritisci širom Evrope se smanjuju, a potrošačke cijene pokazuju znakove blagog opadanja.
Švedska kompanija jako je osjetljiva na tržišta nekretnina i kamatne stope budući da građani više troše na namještaj i kućne potrepštine kod preseljenja, koja su u vrijeme krize znatno rjeđa.
Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice porasla je 4,1 posto – na 74,49 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,8 posto – na 71,92 dolara.
Ulagače je ohrabrilo agresivno smanjenje kamata američke centralne banke, što bi trebalo podržati rast ekonomije.
Američke federalne rezerve srezale su vrijednost referentne kamatne stope za pola posto, odnosno 50 poena, potvrđujući tako očekivanja tržišta da je došlo vrijeme da se monetarna politika olakša.
U izvještaju se predviđa da će kriza dovesti do povećanja poreza, smanjenja plata i socijalnih naknada.
Prije posljednjeg sniženja, kamatna stopa u SAD-u kretala se između 5,25 posto i 5,5 posto, što je bio najviši nivo u posljednje 23 godine.
Ključna stopa snižena je na 4,8 posto. Prethodno je iznosila 5,3 posto i takva je bila prethodnih 14 mjeseci dok se Fed borio da suzbije najgoru inflaciju u posljednjih 40 godina.
