Josip Broz Tito

BLOG,
Kako sam korisno potrošila novac od Titovog dukata
Nisam mogla dukat da povežem ni sa pričama iz teške prošlosti, niti sam pomišljala da bi Titov lik na novčiću mogao da utiče na moj život u budućnosti, piše autorica.
blog by Zorana Šuvaković
Published On 19 Oct 2022
BLOG,
Tako se nekada živjelo u Zenici: Istetovirane ruke djeda Asima
Djed Asim je bio snažan čovjek prijeke naravi, dobar, dobrodušan čak štaviše, ali pomalo silan, na onaj starinski način.
blog by Jasmin Agić
Published On 24 Sep 2022
Ulica maršala Tita ostaje u Mostaru
Gradonačelnik Mostara Mario Kordić, koji nije prisustvovao većem dijelu sjednice, upitao vijećnike je li ih sramota i kakvu poruku šalju građanima.
Published On 31 Aug 2022
Kuća ljudskih prava bila je Titova sigurna kuća u Zagrebu
Kuća ljudskih prava na zagrebačkoj Selskoj cesti 112c bila je sigurna kuća Josipa Broza Tita u kojoj se od policije skrivao 1928. godine, otkriva ‘zaboravljena’ spomen-ploča.
Published On 09 Jul 2022

Djed Sulejmen je samo jednom u životu plakao – tog kobnog 4. maja 1980. godine, kada nas je kao siročad, što su riječi moga djeda, same ostavio drug Tito.

Smješten u utrobi planine Plješavica nadomak Bihaća, nekada najopremljeniji jugoslovenski vojni aerodrom Željava slovio je za jednu od tri vodeće zračne luke takvog tipa u Evropi.

Zločini nad muslimanima su poticani i opravdavani, oni su smatrani historijskom nužnošću, odjekom jedne više pravde, što je Đilasu, kao ubijeđenom komunistu, bilo potpuno besmisleno i bezrazložno.

Uz spomenik ispred Titove rodne kuće vijence je položilo i svijeće zapalilo 20-ak delegacija.

Iako su žene često tretirane kao ‘drugorazredni igrači’ u političkim obračunima i važnim događajima, činjenica je da su brojne ugledne komunistkinje i partizanke, završavale kao robijašice.

Ne smeta nacionalistima Tito zato što je bio doživotni predsednik jednopartijske države, već zato što je šoviniste držao na kratkom lancu, ne dozvoljavajući im da ponovo povedu bratoubilačke ratove.

Teška stradanja u dva svjetska rata, rastući strah od moguće invazije SSSR-a, doprinijeli su donošenju odluke da Jugoslavija treba razviti sopstvene kapacitete za proizvodnju atomske bombe.

Crteži su dio zbirke koja je brojala više od 500 djela i koja je nestala iz Muzeja Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu ratnih ‘90-ih godina.

Izložene arhivske fotografije prikazuju Josipa Broza Tita tokom putovanja i diplomatskih susreta sa brojnim zvaničnicima Nesvrstanih, poput Nassera, Nehrua, ali i Che Guevare.

Većina Crnogoraca želi građansku i sekularnu državu, najznačajnija historijska ličnost je za većinu Petar Drugi Petrović Njegoš, a slijedi kralj Nikola, pokazalo je istraživanje.