U Hrvatskoj je više od 230.000 ljudi kojima su blokirani računi, a njihov dug je gotovo tri i po miliona eura.
Poljoprivredu i turizam u delti Neretve ugrožava invazivna vodena biljka.
Pod velikim su pritiskom javni snabdjevači, koji zakonski moraju preuzeti kupce privatnih kompanija.
Hrvatska Vlada je u okviru jesenskog paketa mjera ograničila cijenu devet osnovnih prehrambenih proizvoda.
“Prave socijalne mjere bi trebale pomoći onima koji ne mogu platiti račune za energente, a oni koji mogu platiti neka plate i neka pokušaju štediti.”
Uredbom hrvatske Vlade detaljno se propisuje koliko će struju plaćati građani, poduzeća, javne institucije, veliki, srednji, mali i mikro poduzetnici.
Nepuna četiri mjeseca prije ulaska Hrvatske u eurozonu, nastupa zakonska obaveza dvojnog iskazivanja cijena, kao ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura.
Gotovo tri četvrtine penzionera u Hrvatskoj, koji su svoje penzije ostvarili poslije 30 i više godina rada, živi u siromaštvu ili na granici siromaštva.
Hrvatska teritorija podijeljena je na 576 jedinica.
U međuvremenu se pojačavaju pritisci javnosti na vlast da smijeni hrvatske članove uprave INA-e.
Pet osumnjičenika, koji su završili u istražnom zatvoru, ostvarili su nepripadajuću imovinsku korist od 113 miliona eura.
Ministar privrede zatražio je vanrednu reviziju firme, a opozicija traži smjenu hrvatskih članova uprave kompanije koja je 44,8 posto u suvlasništvu hrvatske države.
U odnosu na rekordnu 2019. godinu, trenutni podaci predstavljaju 90 posto rezultata u dolascima i 96 posto rezultata u turističkim noćenjima.
Svrha programa je ukloniti manjak likvidnosti s kojim se suočavaju kompanije u Hrvatskoj zbog ozbiljnih poremećaja u ekonomiji uzrokovanih ruskom invazijom na Ukrajinu.
