Svjetska meteorološka organizacija kaže da ciklusi vode postaju sve nepredvidljiviji zbog klimatskih promjena te poziva na pojačano praćenje.
Za razliku od većine promjena granica koje se često dešavaju zbog sukoba, između Italije i Švicarske nema spora oko ove promjene.
Ljudi na jugoistoku Evrope bili su izloženi ‘ozbiljnom toplinskom stresu’ pošto je maksimalna dnevna temperatura iznosila najmanje 32 stepena tokom 66 dana.
Suše i nestašice vode postale su redovna pojava u Grčkoj.
Ljeto 2024. oborilo je svjetske toplotne rekorde, podaci su Evropske službe za klimu.
Bili su veoma dugi periodi sa temperaturom iznad 30 stepeni Celzijusa, a bila je iznad 20 stepeni i tokom noći.
Ekstremne vremenske prilike postat će još intenzivnije ukoliko države ne smanje emisije plinova koji zagrijavaju planetu, ističu iz Copernicusa.
Afričke nacije gube u prosjeku 2-5 posto svog BDP-a godišnje, a mnoge preusmjeravaju i do devet posto svojih budžeta kao odgovor na klimatske ekstreme.
Čelnik UN-a upozorio je kako se pacifičke otočke države suočavaju s ozbiljnim prijetnjama zbog porasta nivoa mora uslijed klimatskih promjena.
‘Lekcije koje nudi priroda moramo učiti vrlo brzo, jer ono što se desi u dogledno vrijeme će se ponoviti. Uz klimatske promjene sve postaje intenzivnije i češće’, kaže meteorolog Bakir Krajinović.
Grijanje će prema vlastitim riječima isključiti 31 posto domaćinstava sa djecom i 39 posto korisnika sa niskim primanjima.
Tim istraživača je koristio podatke Eurostata o 96 miliona smrtnih slučajeva kako bi procijenio koliko ih je 2023. bilo povezano s vrućinom u 823 regiona, odnosno 35 evropskih zemalja.
Na stanici Vostok u utorak je temperatura porasla na minus 34,2 stepena, najviše u historiji redovnih posmatranja.
Evropa je među regionima koji se najbrže zagrijavaju na svijetu, s temperaturama koje rastu gotovo dva puta brže od globalnog prosjeka.
