Franjo Tuđman

Sve što treba znati o drugom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj
U drugi krug izbora prošli su Zoran Milanović, aktuelni predsjednik i uvjerljivi pobjednik prvog kruga, te Dragan Primorac, kandidat HDZ-a i partnera.
Published On 10 Jan 2025
MIŠLJENJA,
Predsjednik za Predsjednika: Tuđmanov i Milanovićev zloslutni slogan
Tuđmanova plebiscitarna pobjeda na izborima za drugi mandat bila je uvod u najgore godine hrvatske demokracije.
Mišljenje autora Davor Gjenero
Published On 29 Dec 2024
Hrvatska bira predsjednika: Do 16:30 glasalo 36 posto birača
Pravo da bira predsjednika Republike ima ukupno 3.762.224 birača u Hrvatskoj i inostranstvu, u 38 država.
Published On 29 Dec 2024
Od Tuđmana do Milanovića: Kakvu su Hrvatsku ‘gradili’ dosadašnji predsjednici
Hrvatska je od sticanja nezavisnosti imala pet predsjednika. Analitičari su složni da je svako od njih ostavio iza sebe neko nasljeđe, ali i da su postojale tri različite ere.
Published On 26 Dec 2024

Reklama

Na izbornoj listi nalazi se osmero predsjedničkih kandidata, uključujući aktuelnog predsjednika Zorana Milanovića.

Ako niti jedan kandidat za predsjednika Republike Hrvatske ne dobije većinu glasova svih birača koji su glasali, izbori se ponavljaju nakon 14 dana (Antonio Bronić / Reuters)

Najviše kandidata za predsjednika Hrvatske, 13, natjecalo se 2005. godine, a najmanje, samo trojica, na izborima 1997. godine.

Hrvatskim biračima se u protekle 32 godine 'nudilo' ukupno 68 kandidata za predsjednika zemlje, u međuvremenu, 13 ih je umrlo (Marko Prpic/PIXSELL)

Odavno nema ni Franje Tuđmana ni Slobodana Miloševića, ali se duh njihovih radikalnih politika ponajbolje vidi u današnjoj Srbiji i Hrvatskoj.

Ne mora BiH biti unitarna, ali mora ostati jedna država (REUTERS/Dado Ruvić)

Kada je jedino historičar Stanko Andrić odbijen za članstvo u HAZU, postavilo se pitanje razloga takve odluke; neki misle da je povod Andrićev stav o imenovanju Instituta za povijest po Tuđmanu.

'Znanstvene ustanove ne treba nazivati po političarima ni državnicima – institute za povijesnu znanost pogotovo', smatra Andrić (Reuters)

Prošlo je 25 godina od smrti Gojka Šuška, ratnog ministra odbrane Hrvatske.

03:46

Dopisnik njemačkog FAZ-a Michael Martens objavio je dokumente, prema kojima se prvi hrvatski predsjednik još u julu 1991. zalagao za podjelu BiH, tokom sastanka s njemačkim predsjednikom.

Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman pokušao je uvjeriti njemačke vlasti da Bosna i Hercegovina nema budućnost i da je stoga treba razbiti (Reuters)

Izgleda da je opravdanje – ako je Republika Srpska sa teretom genocida mogla dobiti svoju ustavno-pravnu potvrdu, zašto to ne bi mogla i Herceg Bosna.

Tuđman i njegova tadašnja administracija imali su teritorijalne pretenzije prema Bosni i Hercegovini i to su pokušali ostvariti preko Herceg Bosne (EPA)

“I oni koji su došli na vlast u Srbiji nisu bili protiv Miloševića zato što je išao u rat, nego zbog toga što nije pobijedio u ratu” kazao je Mesić.

U svojoj knjizi, baziranoj na haškim dokumentima, sociolog Ivo Komšić pojašnjava motive nastanka i razmjere UZP-a na čijem čelu je bio hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

Tužilaštvo je dokazalo, a sudska vijeća prihvatila, da je na čelu UZP-a bilo najviše državno rukovodstvo Republike Hrvatske, s Franjom Tuđmanom, Gojom Šuškom i Jankom Bobetkom, piše Ivo Komšić u knjizi (EPA)

Najviši politički interes dva HDZ-a je uništavanje BiH bez obzira na posljedice. To je Tuđmanovo naslijeđe, kaže profesor Ivo Komšić.

Ivo Komćić bio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine tokom agresije i jedan od rijetkih političara koji je učestvovao u gotovo svim mirovnim pregovorima (Željko Lukunić / Pixsell)

Reklama