Polovina svjetskih ekonomija je u strahu zbog drastičnog rasta cijene gasa, koja je uvećana gotovo pet puta.
Energetika
Istaknute priče
Evropa je pogođena rastom cijena energenata u Evropi zbog više faktora, uključujući i ekonomski oporavak svjetske ekonomije nakon koronakrize.
Moskva pokušava prinuditi Njemačku da dopusti da baltički gasovod Sjeverni tok 2 bude pušten u pogon, izjavila je čelnica njemačke stranke Zeleni Annalena Baerbock.
Zabrinutost se javlja i zbog očekivanja da bi inflacija mogla prisilno natjerati centralne banke mnogih zemalja da smanje pakete pomoći što može dovesti do nedovoljnog oporavka od uticaja pandemije.
Energetska kriza je izazvala široko nezadovoljstvo i kritike planova za prestanak korištenja fosilnih goriva.
Kremlj je objavio da ruski plinski div opskrbljuje Evropu na maksimalnim nivoima pod postojećim ugovorima i da bi se o svakom povećanju moralo pregovarati s tom kompanijom.
Nakon prošlogodišnjeg kolapsa cijena energenata, uzrokovanog mjerama ‘lockdowna’, ponovno otvaranje ekonomija dovelo je do naglog oporavka globalne privredne aktivnosti i rasta potražnje za energijom.
Svijet će imati klimatsko zagrijevanja i ‘poremećaje’ u snabdijevanju ako ne krene u brzo i ogromno ulaganje u čistu energiju, upozorila je Međunarodna agencija za energiju.
Liban je pogođen energetskom krizom koja se produbila, jer su zalihe uvoznog goriva presušile.
Cijena plina u Evropi je dostigla historijski rekord od 1.900 dolara za 1.000 kubnih metara.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je Evropa odgovorna za plinsku krizu, jer nije zaključila dovoljno dugoročnih ugovora o isporuci plina s Moskvom.
Ciljana podrška korisnicima, direktna pomoć najugroženijima, smanjivanje energetskih poreza i preusmjeravanje troškova energenata na opće poreze, samo su neki od prijedloga.
Započinje li tek prava kriza u sistemu opskrbe širom Evrope?
Zbog nedostatka vozača transportnih vozila, pripadnici oružanih snaga u Velikoj Britaniji od ponedjeljka će početi prevoziti gorivo do benzinskih pumpi.