Vlade u Bosni i Hercegovini bi više energije trebale uložiti u način potrošnje sredstava od indirektnih poreza, a manje u način njihovog prikupljanja i raspodjele.

Vlade u Bosni i Hercegovini bi više energije trebale uložiti u način potrošnje sredstava od indirektnih poreza, a manje u način njihovog prikupljanja i raspodjele.
U Europi bi se, prema procjenama, do 2030. moglo otvoriti dva miliona radnih mjesta na bazi tzv. cirkularne ekonomije.
Poljoprivreda i prehrambena proizvodnja u BiH suočavaju se sa brojnim izazovima, uključujući zastarjelu poljoprivrednu tehnologiju, nedovoljna ulaganja države, nedostatak stručnosti…
U periodu od aprila do juna radnu snagu Bosne i Hercegovine činilo je 1,4 miliona osoba, od čega je 1,2 miliona (86,9 posto) bilo zaposleno, a 179.000 (13,1 posto) nezaposleno.
Povećanje efikasnosti nadzora tržišta hrane, veća transparentnost u lancu snabdijevanja, adekvatna podrška poljoprivredi te borba protiv korupcije su ključni koraci za smanjenje cijena hrane.
Izmjene zakona čije razmatranje je predviđeno za jesen, u velikoj mjeri su prepisane iz susjedne Hrvatske s jednom razlikom što bi u Bosni i Hercegovini sve nedjelje u godini trebale biti neradne.
Poboljšanje kreditnog rejtinga na ‘B+’ je rezultat procjene analitičara agencije Standard and Poor's da se ekonomija Bosne i Hercegovine pokazala otpornom uprkos otežavajućim okolnostima.
Zakon o državljanstvu trebao bi biti unutrašnje pitanje svake zemlje, ali kada su u pitanju zemlje regije, prije svega BiH, on bi se mogao jako odraziti na njih u pogledu tržišta rada.
Zabilježen je pad u rudarstvu i vađenju kamena, prerađivačkoj i prehrambenoj industriji, proizvodnji kože, tekstila i baznih metala.
Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 63,8 posto, objavila je Agencija za statistiku BiH.
Najviše prosječne neto plaće u maju su imali zaposleni u djelatnosti informacija i komunikacija, a najmanje u građevinarstvu i ugostiteljstvu.
Politička nestabilnost, koja je postala već česta pojava, vrlo često obeshrabri ljude da krenu putem poduzetništva, no postoje i pozitivni primjeri.
Azra Ramić iz Predstavništva njemačke privrede u BiH ističe kako njemačke kompanije prvenstveno privlači potreba za ‘near shoringom’.
Agencija za statistiku BiH objavila je da je prosječni rast cijena na godišnjem nivou zabilježen u svim posmatranim kategorijama, osim kod izdataka za odjeću i obuću te prijevoz.