U tužbi se tvrdi da je savezna vlada, koristeći novac izdvojen za zajednice, upućivala starosjedilačku djecu u škole gdje su ih tukli, zlostavljali i prisiljavali na asimilaciju.
![Indijski maoisti na treningu u šumovitom području okruga Bijapur u centralnoj indijskoj državi Chhattisgarh [Noah Seelam / AFP]](/wp-content/uploads/2025/05/000_Del6133390-1747902777.jpg?resize=770%2C513&quality=80)
![Predsjednik SAD-a Donald Trump i papa Franjo u Vatikanu 24. maja 2017. (Evan Vucci / Reuters]](/wp-content/uploads/2025/04/2017-05-24T091432Z_1124795956_RC18009A4BD0_RTRMADP_3_USA-TRUMP-POPE-1745324513-e1745331204574-1745399490.jpg?resize=770%2C513&quality=80)
![James Nells iz naroda Navajo predvodi ceremoniju otvaranja sastanka 2022. godine, na kojem se raspravljalo o štetnom utjecaju domorodačkih internata [Sue Ogrocki/AP Photo]](/wp-content/uploads/2024/10/AP22190703960584-1-1729808755-1729833497.webp?resize=770%2C513&quality=80)
Brazil je formalno prihvatio povratak svetog plašta koji su izradili starosjedioci, nakon što je proveo više od 300 godina u Evropi.
Eksperimenti su provođeni u Britaniji, Kanadi i SAD-u na ljudima, uključujući djecu starosjedilaca u Montrealu, koji su bili podvrgnuti elektrošokovima, halucinogenim drogama i senzornoj deprivaciji.
Najveća željeznička mreža za teretni promet u Sjedinjenim Američkim Državama mora platiti gotovo 400 miliona dolara odštete jednoj starosjedilačkoj zajednici u državi Washington.
Branitelji ljudskih prava strahuju od “nepovratne štete” za djecu u Queenslandu nakon što promjene u pravosudnom sistemu ostavljaju više osoba mlađih od 18 godina u pritvoru.
Senufo umjetnici su umjeli da ožive i trule komade drveta, što besciljno leže kraj puta, utkajući u njih dušu svakog člana zajednice koji vjeruje da je samo jedinka u mnoštvu.
Australija se suočava sa šestosedmičnom kampanjom prije glasanja na referendumu 14. oktobra, kada će se pitati podržavaju li izmjenu ustava kako bi se uspostavio starosjedilački odbor.
Plemenske starešine starosjedilačkih zajednica u Brazilu pozivaju na masovne proteste širom zemlje.
U južnom Meksiku gradi se pruga duža od 1.500 kilometara, koja bi trebala povezati pet saveznih država.
Krčenje amazonskih šuma nije dobro za domorodačke narode, a bijeli čovjek mora razmisliti i sačuvati ono što je ostalo od Amazone, upozoravaju domoroci iz Brazila.
U potrazi za plemenom Nanti krećemo na put. U dubinama Amazonske prašume pronalazimo ono zbog čega smo krenuli na ovo izazovno putovanje.
