Građani godinama ukazuju na problem.
Nakon što se zbog višegodišnjih sudskih procesa nije riješilo ni širenje ni gašenje postojećeg deponija, prostora za odlaganje više nema.
Na terenu, mještani oko grada, i dalje saniraju kuće i dvorišta, a problem im predstavlja privremena deponija na koju se dovozi otpad iz poplavljenih sela.
Izrevoltirani su zbog stalnog potpaljivanja deponije što uzrokuje veliko zagađenje zraka u gradu i okolini.
Nekoliko gradova u Zapadnoj Srbiji mjesecima se suočava sa problemom odlaganja otpada.
Svaki stanovnik u BiH godišnje u prirodu ‘odlaže’ 10-15 kilograma plastičnog otpada. Jasno je onda zbog čega su rijeke, šume, livade, izletišta, pa čak i gradski parkovi, pretrpani otpadnom.
U Kampali se sada strahuje od širenja zaraznih bolesti.
Količina otpada može da pokrije pet fudbalskih terena pet spratova uvis, a oko historijskog grada Lahaina je zemljište zagađeno olovom i arsenom.
U Bosni i Hercegovini, u mjestu Potoci kod Mostara, održana je javna rasprava vezano za širenje gradskog deponija.
Vatrogasci iz Kotor-Varoši tri dana rade na gašenju, a u pomoć im je stiglo i vatrogasno vozilo iz Banje Luke.
Treći dan gori deponija u Duratovcima kod Kotor-Varoši, približno 30 kilometara od Banje Luke.
Gradska deponija Stanovi, na području Kladnja, na istoku Bosne i Hercegovine, gori već dvije sedmice.
Propao je pokušaj održavanja javne rasprave o ekološkoj dozvoli za novu plohu mostarske deponije.
Građani strahuju da gore materije štetne za zdravlje, a nerijetko se u opasnost dovode i naseljena mjesta.
