Prije nego što stisnete ‘like’ ili pošaljete srce, prije nego što se počnete diviti nečijem ‘aktivizmu’ i ‘plemenitim idejama’, dobro pogledajte ideološku sliku takve osobe.

Prije nego što stisnete ‘like’ ili pošaljete srce, prije nego što se počnete diviti nečijem ‘aktivizmu’ i ‘plemenitim idejama’, dobro pogledajte ideološku sliku takve osobe.
Najveći usud se dešava srpskom narodu koji se u ime RS-a i neustavnosti izmišljenog dana državnosti odrekao svojih antifašističkih predaka, koji je prigrlio četnike, kriminalce i ratne zločince.
Ako nekad prođete ispod terazijskog monumenta Draži Mihailoviću, sjetite se one zaklane djece u kolijevkama koje su četničke kame odvele u smrt, piše autor.
Faktički će se preko mjesec dana, i to na kraju osnovne škole iz predmeta Historija izučavati, dakako prezupčena, izmaštana i fabrikovana povijest o velikosrpskim “herojima“ devedesetih.
U posljednjoj epizodi serijala otkrivamo kako su izgledale završne operacije za oslobađanje Jugoslavije, ali i kakav je bio odnos pobjednika prema poraženima.
Je li organizovanje života na oslobođenim područjima bilo priprema za preuzimanje vlasti nakon rata pogledajte u četvrtoj epizodi serijala.
Historičarka Jelena Đureinović za Al Jazeeru kaže kako se dolaskom SNS-a na vlast u državnim okvirima politike sjećanja pojavio koncept takozvanih oslobodilačkih ratova Srbije.
Gost vijesti je Hrvoje Klasić, historičar, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i autor serijala ‘Partizani’.
Iako nije zvanično rehabilitovan, Milan Nedić je decenijama u srpskoj javnosti prikazivan kao “srpska majka” i spasitelj “srpske biološke supstance”.
Nosioci vlasti određuju zvaničnu politiku sjećanja, što uslovljava sliku o prošlosti koja je izložena u školskim knjigama.
Kada se to osamostalila Republika Srpska, prije ili posle raspada Jugoslavije, kako je opsada Sarajeva o državnom trošku postala navodna opsada, a Srebrenica incident.
Odavanje počasti Draži Mihailoviću u vidu spomen-sobe je najmanje što društvo ogrezlo u rehabilitaciju nacističkih kolaboranata i u reviziju historije može da učini za svog heroja, piše autor.
Bez sumnje je u pitanju nastavak revizionističke politike, i u odnosu na Drugi svjetski rat, ali i u odnosu na devedesete godine, smatraju analitičari.
Postuliranje Draže Mihailovića kao važne historijske figure u savremenom srpskom društvu nije slučajno, niti je otvaranje njegovog muzeja u Beogradu incident, kaže historičar Milivoj Bešlin.