Istraživanje germanizama je radio, kako kaže, kombinovanim metodama, najprije iz vlastite jezičke kompetencije, zatim empirijskom metodom kod izabranog broja govornika, a onda i detaljnom analizom.
Austrijski pisac Karl-Markus Gauß je izjavio da glas koji govori iz Karahasanovih knjiga čut će se dok ima ljudi.
Dvoje entuzijasta odlučilo je pomoći porodicama u dijaspori da razvijaju svijest kod djece o njihovim korijenima, identitetu, kulturi i sposobnosti komuniciranja na bosanskom jeziku.
Prvu knjigu ‘Bosanski jezik’, u kojoj je progovoreno o posebnostima bosanskog jezika kao ravnopravnog idioma hrvatskom i srpskom jeziku, Senahid Halilović objavio je 1991. godine.
![Akademik Senahid Halilović [Slavistički komitet BiH]](/wp-content/uploads/2023/04/l_8ad2fb22e27327f3159b00101a7fbcbc-1682409286.jpg?resize=270%2C180&quality=80)
Razvoj bosanske pismenosti pratio je historijski razvoj današnje Bosne i Hercegovine, dokazujući zbilju bosanskog jezika i njegovu historijsku i kulturnu utemeljenost.
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Šaćir Filandra smatra kako je za Bošnjake jako važno da razvijaju svoj evropski identitet, te idu ka budućnosti, a ne da se samo vezuju za tradiciju.
Bosansko akademsko društvo Slovenije ističe kako je ovo jedan veliki korak ka integraciji u slovenačkoj društvo, ali i za očuvanje bh. identiteta.
U slavenskom svijetu ukrajinski, makedonski, crnogorski i bosanski jezik dugo su predmetom jezičkog kolonijalizma, paternalizma i imperijalizma koji može dovesti do jezičkog genocida, kaže Hodžić.
Lukavac kod Tuzle uskoro bi i formalno trebao dobiti status grada u Bosni i Hercegovini.
U definiciji podjele južnoslavenskih jezika u spornim udžbenicima navedeno je da se Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci koriste srpskim jezikom, ali ga nazivaju hrvatskim, bosanskim i crnogorskim jezikom.
U udžbeniku gramatike za učenike osmih razreda u Srbiji navodi se da Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatski, bosanski i crnogorski.
