Armenski premijer se osvrnuo i na pitanje osiguravanja prava i sigurnosti stanovnika Nagorno-Karabaha “u okviru međunarodnog mehanizma”.

Armenski premijer se osvrnuo i na pitanje osiguravanja prava i sigurnosti stanovnika Nagorno-Karabaha “u okviru međunarodnog mehanizma”.
Vojne snage Azerbejdžana i Armenije sukobile su se u petak na zajedničkoj granici – pri čemu su koristili minobacače i bespilotne letjelice – a u borbama je poginuo po jedan vojnik s obje strane.
Armensko ministarstvo obrane saopćilo je da su azerbejdžanske trupe granatirale položaje njihovih snaga u pograničnoj regiji Gegharkunik, ranivši pritom dvojicu vojnika.
Azerbejdžanski plin ide kroz Tursku i Grčku do Albanije; jedan krak ulazi u Italiju, dok se razmatra gradnja drugog, koji bi išao preko Crne Gore i BiH u Hrvatsku.
Napetosti su porasle nakon što je službeni Baku postavio kontrolnu tačku na početku Lačinskog koridora, jedine ceste koja povezuje Armeniju s teritorijem Nagorno-Karabah.
Armenija i Azerbejdžan tek treba da postignu mirovni sporazum kojim bi se riješila otvorena pitanja kao što su demarkacija granica i vraćanje zarobljenika.
Azerbejdžan je postavio graničnu kontrolnu tačku na jedinoj cesti koja povezuje Stepanakert s Armenijom.
Kontrolni granični punkt je uspostavljen kako bi se spriječio transport ljudstva, municije, mina i druge vojne opreme iz Armenije na teritorij Azerbejdžana, navode vlasti.
Rezerve energenata koje ima Azerbejdžan su značajne i tu zemlju pozicioniraju među nadolazeće energetske sile, što može iskoristiti i Bosna i Hercegovina.
Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev je izrazio nadu da će drugi međunarodni akteri uvjeriti Armeniju da sklopi mirovni sporazum sa Bakuom.
Armenski premijer rekao je da bi dokument Azerbejdžanu trebao biti prihvatljiv te da bi ‘potpis druge strane donio trajni mir’.
Saslušanje u ICJ-u dio je šireg slučaja koji je Armenija pokrenula 2020. godine u kome se navodi da je Azerbejdžan prekršio konvenciju protiv rasne diskriminacije.
Jerevan kaže da trupe ne ispunjavaju obavezu kontrole Lačinskog koridora, koji je, kako navode, blokiran.
Čelnici Azerbajdžana, Gruzije, Rumunije i Mađarske potpisali su sporazum o postavljanju 1.100 kilometara dugog električnog kablu od 1.000 megavat-sati ispod Crnog mora.