COP27: Razjedinjena Zemlja | Opservatorij

Neslaganja zemalja oko klimatske pravde i ‘zelenog’ finansiranja otežava proces oporavka Zemlje od klimatskih promjena i prirodnih nesreća. Prema riječima evropskog komesara Antonio Gueterresa ‘svijet je na autoputu do pakla (“Highway to Hell”) i ne skida nogu s gasa’.

Politike o klimatskim promjenama donesene prošle godine na sastanku u Glasgowu, nisu dovoljne za spas planete, jedan je od zaključaka ovogodišnjeg UN samita. Napredak je spor i mnogi već sumnjaju i u sam proces COP-a. Aktivisti tvrde da on političarima i korporacijama omogućava da operu novac i savjest u vezi sa zagađenjem. S druge strane, UN pregovori i COP samit jedini su globalni napori da se nešto uradi u vezi sa klimatskim promjenama. Iako su one prirodne promjene planete Zemlje koje postoje od kad i ona sama, dobar uzrok je i ljudski faktor – odnosno nesavjesni rad velikih korporacija. Na samitu je raspravljano i o klimatskoj pravdi odnosno, zelenom finansiranju siromašnijih zemalja – ključni ugao kojem se ne posvećuje pažnja u zapadnim medijima.

UN-ov samit u Egiptu bila je i prilika da se aktuelizira u ovoj zemlji i slučaj aktiviste Alaa Abdel Fattaha. Fattah je britansko-egipatski blogger i politički aktivista osuđen na 5 godina zatvora zbog ‘širenja lažnih vijesti’ na društvenim mrežama. Njegova sestra Sanaa Seif je tokom konferencije iskoristila priliku da traži njegovo puštanje iz zatvora. Prije konferencije, egipatska vlada pustila je više od 750 političkih zatvorenika. Ipak, prema podacima Amnestyja, u istom periodu, uhapsila ih je duplo više.

Da su promjene ipak moguće, pokazalo je nedavno istraživanje javnog mnijenja Nizozemaca o pridruživanju zemalja Jugoistočne Evrope Evropskoj uniji. Nizozemska i Francuska su tradicionalno protiv ulaska zemalja Zapadnog Balkana u EU. No, istraživanje je pokazalo da više i nisu toliko protiv već su – podijeljeni. Promjeni percepcije i stavova građana doprinijeli su naravno i mediji, te popularne TV emisije. Ali ono što niko nije očekivao, jeste da mišljenja nizozemskih građana nisu u skladu s vanjskom politikom ove države. Dosadašnji govori holandskih političara protiv ulaska naših zemalja u EU su zapravo samo politički izgovori. Istraživanje su proveli Evropski fond za Balkan, Savjetodavna grupa za javnu politiku Balkan u Evropi (BiEPAG) i njemačka organizacija, dpart.

I na kraju se osvrćemo na devet mjeseci od početka rata u Ukrajini. Kraj rusko-ukrajinskog sukoba se i dalje ne vidi, ali je zato vidljiva medijska i politička propaganda i sve veća polarizacija društva. Naš kolega Harun Karčić razgovarao je sa Andreom Margelettijem iz Centra za međunarodne studije u Rimu.

Emisiju pripremila i vodila Lejla Mazlić.