
Milorad Dodik i posljedice njegovih najnovijih manevara | Kontekst
Narodna skupština Republike Srpske, na inicijativu predsjednika tog entiteta Milorada Dodika, 27. februara usvojila je Zakon o zabrani rada državnih institucija SIPA-e, Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine te Visokog sudskog i tužilačkog vijeća na teritoriji RS-a.
Ove odluke, kao i najavljene ustavne promjene te pozivi Srbima iz RS-a zaposlenima u te četiri institucije da napuste svoje poslove, donesene su nakon što je Dodik prvostepeno osuđen na godinu zatvora i zabranu obavljanja dužnosti predsjednika RS-a na šest godina, zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Nastavite čitati
list of 4 itemsKo je i šta koristio da onesposobi hiljade ljudi na protestu 15. marta? | Kontekst
Google DeepMind: Pitanje vremena kada će AI parirati ljudima
Potencijali i prepreke za preduzetništvo u Bosni i Hercegovini | Kontekst
Istovremeno, Dodik nastavlja s retorikom o “izvornom Daytonu” i planovima za promjenu Ustava RS-a, koji uključuju uklanjanje institucija poput Vijeća naroda. Kritičari upozoravaju da su te inicijative dio šire strategije koja može voditi ka jačanju Dodikove kontrole unutar entiteta RS i potencijalnoj secesiji.
Međutim, ustavne promjene zahtijevaju dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini RS-a te odobrenje klubova naroda u Vijeću naroda, što ostavlja tehničke prepreke Dodikovim planovima.
O ovim temama za “Kontekst” govore:
- Samir Forić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu,
- pravnik i stručnjak za ustavno pravo Demirel Delić, te
- Igor Crnadak, šef Kluba zastupnika PDP-a u NSRS-u i bivši ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Urednica i voditeljica: Hanan Nanić