Upitno članstvo Švedske u NATO-u |Kontekst

Uoči samita NATO-a u Litvaniji pitanje švedskog članstva u Savezu i dalje je vrlo upitno. Hoće li ta zemlja popustiti pod sve većim pritiskom, koji sada, osim iz Turske, dolazi i iz Mađarske? Koliko je na švedsku poziciju utjecala nedavna dozvola te zemlje za spaljivanje Kur'ana i šta su sljedeći koraci ako Švedska ne postane članica NATO-a u doglednom periodu?

Iako se generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nada da će na samitu u Vilniusu biti odobreno švedsko članstvo u Savezu, Turska tvrdi da neće popustiti sa svojim zahtjevima. Švedska i Finska prošle godine podnijele su zahtjev za članstvo, čime su napustile višedecenijske politike vojne neutralnosti. Njihovo članstvo odmah je uvjetovala Turska zbog sigurnosnih zabrinutosti, o čemu su tri zemlje i postigle sporazum prošle godine u Madridu. Nakon ispunjenja turskih uvjeta, Finska je u međuvremenu i formalno postala članica. Turskoj se u blokiranju švedskog članstva u međuvremenu priključila i Mađarska. Budimpešta će članstvo podržati samo ako Ankara promijeni stav. Uz to, mađarski parlament nije stavio ratifikaciju švedskog članstva na dnevni red prije odlaska na ljetnu pauzu. Turska je u međuvremenu odgodila odobrenje, optužujući Švedsku da je previše popustljiva prema antiislamskim demonstracijama i terorističkim organizacijama, a kritike su samo pojačane nakon što je švedska policija na prvi dan Bajrama dozvolila spaljivanje Kur'ana ispred džamije u centru Stockholma, što je naišlo na globalne proteste i prozivke.

Gosti “Konteksta” su Vesko Garčević, profesor prakse međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu, Goran Bandov, vanjskopolitički komentator i profesor na Univerzitetu u Zagrebu, i Petar Kurečić, redovni profesor na Univerzitetu Sjever.

Urednica i voditeljica: Hanan Nanić.