Zašto građani i javnost ne reaguju na korupcijske afere?

Posljednjih decenija regiju su potresle razne afere povezane s korupcijom i organizovanim kriminalom. Posljednju u nizu nazivaju ‘aferom svih afera’ u Hrvatskoj – slučaj “INA”. U istražnom zatvoru zasad je petero osumnjičenih da su ostvarili imovinsku korist od 113 miliona eura. Ne tako davno hrvatska javnost bila je zaokupljena aferom “Agrokor” i slučajem “Todorić”, pa i višegodišnjim suđenjem bivšem premijeru Ivi Sanaderu.

Sličnih slučajeva ima i u Srbiji, gdje su tajkuni poput Miroslava Miškovića osuđivani, a potom oslobađani. Nekima su presude ukidane, kao što je u slučaju Darka Šarića, koji je s pomagačima bio osuđen za krijumčarenje gotovo šest tona kokaina. Mnoge druge, poput afere “Krušik”, “Jovanjica” te slučaj “Savamala”, nikad nisu dobile sudski epilog.

Nema ga ni afera “Respiratori” u Bosni i Hercegovini, u kojoj se, izmeđ ostalih, sudi i premijeru Federacije BiH Fadilu Novaliću. A mnoge druge, poput falsificiranih diploma visokih državnih zvaničnika i namještanja izbornih rezultata, još nisu ni dospjele do suda.

Zašto se na kazne za učesnike i organizatore velikih kriminalnih afera čeka godinama i koliko mogu ostati u fokusu javnosti i pamćenju građana u uvjetima kad afere smjenjuju jedna drugu – za “Kontekst” govore:
– Bojana Pavlović, novinarka KRIK-a;
– Berislav Jelinić, glavni urednik “Nacionala”;
– Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj.

Emisiju vodi Jasmina Kos. Uredila: Žana Kovačević.