Jezici na Balkanu: trebamo li prevodioce i titlove?

Prije nekoliko decenija jezičke varijante na Balkanu službeno su bile isti jezik – hrvatskosrpski ili srpskohrvatski. Nakon raspada SFRJ svaka je država usvojila svoj. Borba za jezik ili priče o njegovoj ugroženosti povremeno se aktueliziraju, bilo kroz obilježavanje pola vijeka Deklaracije o hrvatskom jeziku, Deklaraciju o očuvanju srpskog jezika i kulture, tumačenje presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Novaković” ili na neki drugi način.

Da li se razumijemo, jesu li razlike u jezicima kojima govorimo tolike da su nam potrebni stručni prevodioci ili titlovi?

O tome govore Ognjen Sviličić, reditelj, Mira Bićanić, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, i Marko Alerić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

U emisiji donosimo i svjedočenje Radomira Čvarkovića, čiji je otac 1990-ih dobio otkaz jer je kao profesor koristio srpske umjesto hrvatskih riječi, kao i izjavu novinara HRT-a čija je priča o djevojčici čiji je maternji jezik srpski, a koja je, kako je objasnio, za kratko vrijeme perfektno naučila hrvatski, pokrenula lavinu na društvenim mrežama.

Emisiju vodila i uredila Ivana Momčilović-Odobašić.