Al Jazeera Kodex: Teret Mirka Graorca

Pred sami kraj rata u Hrvatskoj, Mirko Graorac je optužen i osuđen za ratne zločine, iako i dan-danas tvrdi da je žrtva montiranog političkog procesa. Ipak, nakon 25 godina, novi svjedoci iz logora Manjača su spremni svjedočiti u njegovu korist.

Mirko Graorac je do rata bio saobraćajni policajac, koji je sa suprugom i djecom mirno živio u Splitu. Početkom 1992. odlazi u rodne Bajince, u Bosni i Hercegovini, njegovati bolesne roditelje. Nakon njihove smrti, u ratnim okolnostima se na sve načine pokušava vratiti porodici u Split. Svoju namjeru ostvaruje, putujući preko Srbije i Mađarske, tek 1994.

Više od godinu nakon povratka, policija mu kuca na vrata, odvodi ga na saslušanje, danima biva premlaćivan, a Državno odvjetništvo u Splitu protiv Graorca podiže optužnicu za ratni zločin, tereteći ga da je bio zapovjednik vanjske straže u logoru Manjača, te da je fizički zlostavljao zarobljenike i drugima izdavao naredbe da ih zlostavljaju.

U dva sudska postupka Graorac je osuđen na 20, a potom na 15 godina zatvorske kazne.

Međunarodna organizacija Amnesty International, koja je pratila suđenja, imala je brojne primjedbe na pristranost postupka i sprečavanje Graorčeve odbrane da dokaže njegovu nevinost. Osim svjedočenja nekolicine civila i pripadnika hrvatskih formacija, koji su bili zarobljeni u Manjači, do danas ne postoji nijedan materijalni dokaz da je Graorac u ratu bio zapovjednik logorske vanjske straže.

Novinar Al Jazeere Branimir Zekić je u višemjesečnom istraživanju došao do novih svjedočenja zarobljenika Manjače, koji su spremni u novom postupku potvrditi da su svjedoci optužbe iznosili lažne iskaze.

Mirko Graorac i dalje, više od 25 godina nakon hapšenja, tvrdi da je nevin i da je žrtva montiranog političkog procesa, dok svjedoci optužbe o „slučaju Graorac“ odbijaju govoriti.