Dok Izrael napada Iran, je li još ‘Amerika na prvom mjestu’?

Izrael je izveo neviđene napade na Iran, ubijajući civile zajedno sa visokim vojnim zvaničnicima i naučnicima, te u osnovi dovodeći iransku vladu u poziciju u kojoj mora uzvratiti – kao da se već nije dovoljno događalo na Bliskom istoku, posebno s obzirom na kontinuirani genocid nad Palestincima u Pojasu Gaze.

Izrael, naravno, napreduje sa stalnim previranjima i masovnim ubistvima, svo vrijeme prikazujući sebe kao žrtvu ljudi koje kolju i na druge načine izazivaju antagonizam. Vjerni svojoj formi, Izraelci su sada Iran prikazali kao agresora, a nepostojeće nuklearno oružje zemlje navodno predstavlja “prijetnju samom opstanku Izraela”, kako je izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao u svojoj izjavi kojom je najavio pokretanje “Operacije ‘Uzdižući lav'”.

Za razliku od Irana, Izrael slučajno posjeduje nuklearno oružje – što cijelu situaciju čini još zapaljivijom. Ipak za Netanyahua, barem, održavanje regije u plamenu je sredstvo za spašavanje vlastite kože od domaćeg protivljenja i upletenosti u razne optužbe za korupciju.

Sprečavanje mogućnosti bilo kakvog mirnog rješenja

SAD je negirao saradnju u izraelskim napadima, iako je američki predsjednik Donald Trump priznao da bi se izraelski napad na Iran “vrlo lako mogao dogoditi”. Šef američke države, koji je u martu trubio o tome da “Izraelu šalje sve što mu je potrebno da završi posao” u Gazi, nedavno se uvukao pod kožu Netanyahuu pozivajući na diplomatsko rješenje s Iranom, među ostalim nedovoljno ratobornim potezima.

Pokretanjem takozvanog “preventivnog napada” na Iran, Izrael je, dakle, učinkovito spriječio mogućnost bilo kakvog mirnog rješenja pitanja treba li Irancima dopustiti da nastave civilni program obogaćivanja uranija.

Već u srijedu, Trump je potvrdio da se američko diplomatsko i vojno osoblje “premješta” iz određenih dijelova Bliskog istoka “jer bi to moglo biti opasno mjesto, i vidjet ćemo što će se dogoditi”.

Sada kada se čini da je mjesto definitivno postalo opasnije, Bijela kuća zakazala je sastanak Vijeća nacionalne sigurnosti u Washingtonu – uz Trumpovu prisutnost. Drugim riječima, možda se ne žuri sa suočavanjem sa potencijalno nadolazećom apokalipsom, a da se američkim dužnosnicima prvo ne ostavi dovoljno vremena za lagani doručak.

Trumpov državni sekretar Marco Rubio, međutim, već se oglasio o događajima, izjavivši: „Nismo uključeni u napade na Iran i naš je glavni prioritet zaštita američkih snaga u regiji.“

Rubio je dodatno upozorio: „Dozvolite mi da budem jasan: Iran ne bi trebao ciljati američke interese ili osoblje“.

Svakako, SAD-u nisu strana ciljanja iranskih interesa i osoblja. Podsjetimo na slučaj američkog atentata dronom u januaru 2020. na Qassem Soleimanija, komandanta snaga Quds iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde, koji je samo dodatno učvrstio imperijalne dvostruke standarde.

‘Izrael na prvom mjestu’

Atentat, koji se dogodio u Bagdadu tokom Trumpovog prvog predsjedničkog mandata, predstavljao je kršenje međunarodnog prava – teško da je to odstupanje od američke vanjske politike. Ubistvo je bilo toliko uzbudljivo čak i za članove liberalnih američkih medija da je, naprimjer, The New York Times brzo objavio mišljenje svog stalnog kolumniste za vanjske poslove da bi „jednog dana u Teheranu mogli nazvati ulicu po predsjedniku Trumpu“.

Taj dan još nije došao, iako bi Trump nesumnjivo bio manje zlonamjeran da se držao politike „Amerika na prvom mjestu“ koja je temelj njegove druge administracije. Kao što ime sugerira, ova politika navodno stavlja fokus na američke građane i njihove potrebe, a ne na bombardiranje ljudi u drugim zemljama.

Ipak, barem prešutna podrška koju je Trump pružio današnjim napadima na Iran čini se da dovodi u pitanje američke prioritete – i otvara mogućnost da SAD umjesto toga stavlja „Izrael na prvo mjesto“.

Zaista, ovo ne bi bio prvi put da se američka vlada optužuje da stavlja izraelske političke ciljeve ispred svojih. Teško se može reći da milijarde i milijarde dolara smrtonosne pomoći kojom su republikanske i demokratske administracije zasipale Izrael koriste prosječnom građaninu SAD-a, kojem bi zasigurno bilo bolje da su te milijarde uložene, recimo, u pristupačno stanovanje ili zdravstvene usluge u samom SAD-u.

Razumljivo je da takvi finansijski aranžmani uzrokuju glasine da Izrael zapravo vuče konce u Washingtonu. Ali na kraju dana, ključni sektori američkog kapitalizma zarađuju na regionalnom divljaštvu Izraela; nećete čuti, na primjer, američku industriju oružja kako se žali da današnji napad na Iran ne stavlja Ameriku na prvo mjesto.

Novinska agencija Reuters izvještava da je glasnogovornik iranskih oružanih snaga „rekao da će Izrael i njegov glavni saveznik SAD platiti ‘visoku cijenu’ za napad, optužujući Washington da pruža podršku operaciji“.

I kakva god bila ta cijena, glavni izraelski saveznik će bez sumnje na kraju otkriti da se sve isplatilo.

Stavovi izraženi u ovom članku su autorovi i ne odražavaju nužno urednički stav Al Jazeere.