Istočna Evropa kladi se na Trumpa – po koju cijenu

Iako Trumpova popularnost u domovini opada, postoji dio svijeta u kojem njegov brend ostaje nevjerovatno otporan: Istočna Evropa. Prošle nedjelje, Trumpov pristalica i krajnje desničarski populista George Simion osvojio je prvi krug predsjedničkih izbora u Rumuniji, osiguravši preko 40 posto glasova i realističan put ka najvišoj funkciji. Oponašajući Trumpovo obećanje da će „učiniti Ameriku ponovo velikom“, Simion obećava da će „vratiti rumunskom narodu ono što mu je oduzeto“. Nije jedini.

U susjednoj Mađarskoj, premijer Viktor Orban otvoreno prihvata ulogu Trumpovog evropskog zastupnika. Trumpov utjecaj u regiji proteže se i van politike. Jared Kushner predvodi projekat s nekretninama u centru Beograda, dok je Donald Trump Jr. nedavno završio svoju drugu turneju u nekoliko mjeseci po Srbiji, Rumuniji i Bugarskoj, družeći se s političarima, poslovnim elitama i kripto poduzetnicima željnim da uspostave veze s Trumpovom porodicom.

Fascinacija Istočne Evrope predsjednikom sa sloganom „Amerika na prvom mjestu“ potaknuta je kako ideološkim podudaranjem tako i pragmatičnošću. S MAGA porukom povezuju se mnogi na postkomunističkom terenu. Anketa koju je proveo Gallup uoči predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama 2024. godine pokazala je da 49 posto ispitanika u Bugarskoj i Mađarskoj, te nevjerovatnih 59 posto u Srbiji, preferira Trumpa nad Kamalom Harris. I to nije slučajnost.

Od pristalica AfD-a u bivšoj Istočnoj Njemačkoj do vladajuće stranke Gruzijski san u Tbilisiju, neliberalni akteri širom regije okupljaju se protiv liberalno-demokratskog konsenzusa. Njihovi stavovi o pitanjima poput prava LGBTQ populacije, rasne i rodne jednakosti, multikulturalizma, vakcina i sukoba u Ukrajini odražavaju stavove Trumpove baze. Trumpova prijateljska retorika prema Vladimiru Putinu dodatno je povećala njegovu privlačnost u proruskim državama poput Srbije.

Elite u Trumpu vide potencijalni oslonac

Postoji i transnacionalna dimenzija ove priče. Dijaspora iz Istočne Evrope u SAD-u obično favorizuje Trumpa, privučena društvenim konzervativizmom ili nadmetanjem s drugim etničkim i rasnim grupama. Njihove kolege u Zapadnoj Evropi slično su naklonjene Trumpu, čak i dok imaju koristi od vrlo liberalne politike otvorenih granica koju često kritikuju. Na nedavnim izborima u Rumuniji, 60 posto Rumuna koji žive u Evropskoj uniji i Velikoj Britaniji glasalo je za Simiona. Mnogi su ranije podržavali Calina Georgescua, krajnje desničarsku ličnost koju je javno branio potpredsjednik SAD-a JD Vance na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.

Kod kuće, elite u Trumpu vide potencijalni oslonac. Moćan prijatelj u Washingtonu koji olako prelazi preko korupcije i nazadovanja demokratije mogao bi biti koristan kako na domaćem, tako i na međunarodnom nivou. Perspektiva da američka vanjska politika postane neodvojiva od poslovne agende Trumpove organizacije privlačna je u regiji prepunoj mutnih sektora poput infrastrukture, energetike i rudarstva. Nedavni sporazum između SAD-a i Ukrajine o ključnim mineralima smatra se modelom za pridobijanje naklonosti transakcione Bijele kuće.

Ovaj odnos već donosi koristi. U aprilu je Trumpova administracija ukinula sankcije Antalu Roganu, bliskom Orbanovom savezniku, koje je prvobitno nametnula Bidenova administracija, na osnovu takozvanog globalnog zakona Magnitsky. Ovaj potez probudio je nade i na drugim mjestima. U Bugarskoj, tajkun i politički moćnik Delyan Peevski, također sankcionisan na osnovu zakona Magnitsky, navodno gaji ambicije za sličnom amnestijom.

Očaranost bi se mogla pokazati krhkom

Ipak, očaranost Istočne Evrope Trumpom mogla bi se pokazati krhkom. Ironično, Trumpov ekonomski nacionalizam prijeti da podriva same ekonomije kojima upravljaju njegovi ideološki saveznici. Mađarska i Slovačka, obje u velikoj mjeri ovisne o izvozu automobila, mogle bi pretrpjeti gubitke zbog američkih carina. Slovačka automobilska industrija čini gotovo 30 posto nacionalnog izvoza i zapošljava 10 posto radne snage. Čak bi i skromna carina od 10 posto mogla uništiti radna mjesta u industrijskom pojasu Srednje Evrope.

Takva ekonomska kriza imala bi političke posljedice. U Češkoj bi mogla ojačati populistu Andreja Babisa, biznismena sličnog Trumpu. Međutim Orban se u Mađarskoj već suočava s ozbiljnim izazovom od Petera Magyara, a izbori se održavaju iduće godine. U Slovačkoj, Robert Fico vlada uz pomoć tanke većine i sve većim nezadovoljstvom javnosti, te je njegov dugoročni opstanak neizvjestan.

Trampizam se već pokazao kao teret za desničarske saveznike u Kanadi i Australiji. Iako je Istočna Evropa otvorenija prema njemu, ova regija nije imuna na rizike prekomjerne identifikacije s pokretom koji se suprotstavlja Evropskoj uniji, liberalnim vrijednostima i globalnoj ekonomskoj integraciji.

MAGA revolucija još uvijek može inspirisati mase u Bukureštu i Beogradu – ali njene kontradikcije jednako lako mogu naškoditi onima koji je prihvate.

Stavovi izraženi u ovom članku su autorovi i ne odražavaju nužno urednički stav Al Jazeere.