Kad Cvijanović ‘čuva’ BiH od ‘secesionista’ Bećirovića i Komšića

„Moje kolege, bošnjački član Denis Bećirović i hrvatski član Željko Komšić, nastavili su svoje separatističke aktivnosti na razbijanju Bosne i Hercegovine i odcjepljenju [entiteta] Federacije Bosne i Hercegovine iz zajedničke države […] koja treba da služi interesima svih u Bosni i Hercegovini […] to znači interesima dva entiteta i tri konstitutivna naroda“, požalila se ovih dana predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda Željka Cvijanović.

Na stranu sada što ne postoji (funkcija) „bošnjački“, „hrvatski“ i „srpski član“ državnog vrha, nego članovi iz reda tri konstitutivna naroda (mada to insistiranje na nacionalnoj odrednici – pridjevu itekako ima smišljenog i tendencioznog povoda), izjava novinarima trenutno „prve među jednakima“ kako njene kolege žele odcijepiti „veći entitet“ mogla bi se svrstati u pokušaj (neslane) šale da se ne događa u dramatično vrijeme, dok je u toku najveća ustavna, pravna i sigurnosna kriza od stvaranja i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

‘Interesi dva entiteta i tri konstitutivna naroda’

Ako, pak, na trenutak „zaboravimo“ separatiste iz Federacije BiH i fokus stavimo na „interese dva entiteta i tri konstitutivna naroda“, vidjet ćemo da posljednjih dana termini entiteti i narodi ne gube na intenzitetu i učestalosti. Tako je potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović (Hrvatska demokratska zajednica) početkom sedmice poručio kako je Hrvatskoj najvažnija „jednakopravnost konstitutivnih naroda, podrška cjelovitoj Bosni i Hercegovini, s dvama entitetima, i naravno, stabilnost u regiji”. Iz uhodanog klišea nije izlazio ni ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman, koji insistira da „svi konstitutivni narodi [u Bosni i Hercegovini] moraju biti jednakopravni“. Njihov stranački, ujedno i šef u izvršnoj vlasti Andrej Plenković nešto kasnije je istakao kako Hrvatska podržava Bosnu i Hercegovinu kao državu, ali „s posebnim fokusom na položaj Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda“.

Kud svi viđeniji hadezeovci, tu i čelnik HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragan Čović, koji je visoke (i najdraže) goste iz Zagreba „upoznao dodatno sa situacijom u Bosni i Hercegovini, s recentnim izazovima koji stoje pred nama, a posebno sa željom da osiguramo potpunu ustavnu jednakopravnost tri konstitutivna naroda kroz najosjetljivije elemente“. E sad, je li predsjednik bh. entiteta Republika Srpska i bjegunac od pravde Milorad Dodik jedan od „najosjetljivijih elemenata“ Čović se nije izjašnjavao, ali je, po zna koji put, zavapio kako je vrijeme da, nakon „uzurpirana“ četiri četverogodišnja mandata (Željko Komšić, ko bi drugi), „pravi Hrvat“ bude „hrvatski“ član državnog Predsjedništva.

Ništa novo, reklo bi se, ali ovaj put s malim aneksom: osokoljen porukom kako Zagreb neće sankcionirati (susjeda udaljenog sat i 45 minuta vožnje) Dodika, prvi bh. hadezeovac je najavio kako pomaka na evropskom (i svakom drugom putu) neće biti sve dok se ne izmijeni Izborni zakon i HDZ-ov Hrvat (praktično na svim narednim izborima) ne bude izabran u državno Predsjedništvo. A što sada „bošnjački politički krug“ blokira u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, tvrdi Čović, „zaboravljajući“ da su se delegati iz reda Bošnjaka na taj korak odlučili jer rad Doma naroda blokira i njegov rad nedolaskom na sjednice opstruiraju Dodikovi delegati iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata kada im se „ne sviđaju“ tačke dnevnog reda.

Ucjene, opstrukcije i udar na ustavno-pravni poredak

I tu dolazimo do ključne riječi – blokada, koja bi u narednom periodu (moguće i do narednih općih izbora i kraja 2026. godine) mogla biti ključna odrednica u radu i odlučivanju državnih institucija – Predsjedništvu, Vijeću ministara i Parlamentarnoj skupštini, uglavnom u Gornjem domu (naroda). Nije da smo i do sada „oskudijevali“ s blokadama i „miniranjima“, ali ono što nas očekuje moglo bi znatno osporiti, ako ne i gotovo paralizirati evropski, politički, društveni, ekonomski i svaki drugi napredak Bosne i Hercegovine, i to u vremenima kada se cijeli svijet okrenuo sam sebi i oko sebe, kada veliki zbog vlastitih nevolja i nedoumica teško da mogu pomoći sebi, a pogotovo ne malima, kakva je Bosna i Hercegovina.

Kada je Željka Cvijanović optužila kolege za „separatističke aktivnosti“ dakako da tu nije bilo nikakvih pokušaja secesije (zapravo, pokušala je, nevješto i neduhovito, promijeniti namjere i uloge) nego pravdanje za blokiranje odlučivanja Predsjedništva i pozivanja na „drugi krug glasanja“ i vrlo vjerovatni „vitalni nacionalni interes“ zbog toga što su Komšić i Bećirović zatražili angažiranje međunarodnih snaga (EUFOR) u hapšenju njenog šefa Dodika te premijera Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića. Kako će se entitetski parlament izjasniti o naumu i najavi hapšenja trojice „heroja a ne bjegunaca“ ako se to pojavi na dnevnom redu znamo i bez glasanja: „Ne damo predsjednika i ostale borce za izvorni Dejtonski sporazum.“

Dodikovi kadrovi u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Staša Košarac i Srđan Amidžić postali su „majstori“ opstrukcija u radu državne vlade, pa će evropski i ostali zakoni koji „zadiru“ u kompetencije [entiteta] Republike Srpske još dugo će biti ne čekanju. Istina, najavili su „mekši“ stav ako se njihov šef, umjesto pred državnim tužiteljima i određenom jednomjesečnom pritvoru, ponovo uključi u pregovore, razgovore i dogovore, no takav scenarij je praktično nemoguć. Politika ucjena, blokada, opstrukcija i permanentnih udara na ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovina koja dolazi iz entiteta čiji se čelnici hvale „državotvornošću“ neće stati; naprotiv, bit će sve bezobzirniji, učestaliji i s „opravdanjem“ i „odbranom“ Željke Cvijanović da se ne odcijepi entitet Federacija BiH.

U vlastitu i korist svoje partije i svog naroda

Sve do prije nekoliko dana tinjala je nada kako bi se rad Vijeća ministara mogao funkcionalno deblokirati popunom resora Ministarstva sigurnosti iz opozicionih redova iz Republike Srpske (Nebojša Vukanović), a time i ukloniti iz državne vlade sve ministre i zamjenike (plus čelnike brojnih agencija, fondova, upravnih i nadzornih odbora…), ali je, uz suglasje iz Zagreba, „legitimni“ Čović ponovo odigrao u vlastitu i korist svoje partije i svog naroda. A zašto bi nešto mijenjao kad u ovakvom sastavu ima predsjedavajuću Vijeća ministara (Borjana Krišto), dvoje „regularnih“ ministara (Davor Bunoza, Dubravka Bošnjak) te resor Ministarstva sigurnosti, jer uhapšenog i smijenjenog Nenada Nešića mijenja hadezeovac Ivica Bošnjak.

„Nećemo tolerirati bilo kakve prijetnje teritorijalnom integritetu, suverenitetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine“, poručila je u Sarajevu  Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Evropske unije i potpredsjednica Evropske komisije, navodeći da je svaki pokušaj razbijanja zemlje neprihvatljiv. Jasna i ohrabrujuća podrška, jedna u nizu poruka koje mjesecima stižu iz najvažnijih zemalja evropskog bloka, NATO-a, Sjedinjenih Američkih Država, Turske… Još kad bi to konačno shvatili i prihvatili unutrašnji „borci“ na putu ka secesiji i blokaderi za vlastiti interes.

Stavovi izraženi u ovom članku su autorovi i ne odražavaju nužno urednički stav Al Jazeere.