Pokušaj svrgavanja Zelenskog putem izbora mogao bi biti katastrofalan

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno se sastao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Bio je to dugo očekivani sastanak na kojem ga je pokušao uvjeriti da nastavi slati američku pomoć Ukrajini, no susret nije protekao onako kako je ukrajinski šef države očekivao.

Trump i potpredsjednik J. D. Vance kritikovali su Zelenskog pred TV-kamerama zato što je „pokazao manjak poštovanja“ i zato što je odbio prihvatiti njihovu inicijativu za primirje s Rusijom.

Očigledno je da se Zelenski neće vratiti u Washington tokom Trumpovog mandata. Očigledno je i da će se američki pritisak na Ukrajinu značajno povećati u narednim sedmicama i mjesecima, dok Trump vrši pritisak na Kijev da načini značajne ustupke Rusiji u zamjenu za mir.

I prije obračuna u Bijeloj kući, Trumpova administracija je dovodila u pitanje legitimitet Zelenskog i lobirala za održavanje predsjedničkih izbora. Održavanje isforsiranih, ishitrenih izbora samo sa svrhom da se svrgne trenutni predsjednik moglo bi, međutim, značiti katastrofu za Ukrajinu.

Popularnost Zelenskom pada, ali ne onoliko koliko tvrdi Trump

Prije ruske invazije na Ukrajinu, rejting Zelenskog bio je 28 posto, a njegove stranke 11 posto. Međutim, usljed ruske invazije Ukrajinci su stali iza predsjednika i njegova je popularnost dostigla rekordan nivo. No, u protekle dvije godine, njegova popularnost dosljedno opada. Prema anketama, u aprilu 2024. godine, 54 posto Ukrajinaca imalo je povjerenja u Zelenskog, a u januaru ove godine 49 posto – ne nisko koliko Trump tvrdi, ali daleko od 90 posto, koliko je iznosio njegov rejting u maju 2022.

Višestruki su faktori doprinijeli padu popularnosti Zelenskog, uključujući raširenu korupciju pod njegovom administracijom i sve izraženiji umor od rata koji je u toku.

Ukrajinski predsjednik, potpuno svjestan svoje ranjivosti, jasno je dao do znanja da mu se ne dopada ideja konkurencije. Ulozi su za njega visoki jer, ako bi izgubio na ponovnim izborima, mogao bi se suočiti s krivičnim gonjenjem za korupciju ili različitim oblicima odmazde od svojih rivala. Ankete već pokazuju da bi izgubio ako bi se izbori održali odmah.

Suparnici se već pojavljuju

Već se pojavio njegov glavni suparnik Valerij Zalužnji, general s četiri zvjezdice koji je bio na čelu Oružanih snaga Ukrajine do februara 2024. Ankete pokazuju da bi Zalužnji, ukoliko bi se takmičio za predsjednika, porazio Zelenskog. Javnost ima najviše povjerenja u njega, čak 72 posto u januaru.

Iako je predsjednik razriješio Zalužnjija dužnosti zbog neuspjele kontraofanzive 2023, bilo je nagađanja da je i njegova popularnost u Ukrajini tome doprinijela. Generala su poslali u inozemstvo da bude ukrajinski ambasador u Velikoj Britaniji, što je funkcija koju i dalje obavlja.

Zalužnji za sada nije izrazio namjeru da se kandiduje, ali nema garancija da neće promijeniti mišljenje. Ako on ostane izvan utrke, druge vojne ličnosti, kao što je Kirilo Budanov, mogle bi se priključiti.

Budanov, šef Ukrajinske obavještajne službe, ima rejting povjerenja javnosti od 62 posto. Nedavno se povukao iz javnosti nakon godinu dana pojavljivanja u medijima. Kružile su glasine da ga je ured Zelenskog planirao ukloniti, što je rezultiralo njegovim iznenadnim povlačenjem. No, mogao bi se ponovno pojaviti kad počne kampanja.

Porošenko, također, ‘u igri’, ali je suočen sa sankcijama

Bokserski prvak Oleksandr Usik mogao bi postati potencijalni misteriozni kandidat. U državi u kojoj je bivši komičar postao predsjednik, uspješni sportista ne čini se kao slabo vjerovatni kandidat. Iako nije javno izrazio nikakve političke ambicije, počeo se pojavljivati u anketama i njegov rejting trenutno iznosi 60 posto.

Tu je i bivši predsjednik Petro Porošenko, koji ima nizak rejting odobravanja, ali je i dalje opasan rival Zelenskog. Od 2019. protiv njega je pokrenuto više od 130 krivičnih slučajeva, uključujući i jedan za izdaju jer je odobrio program za opskrbu ugljem iz regije Donbas pod ruskom kontrolom.

Porošenko je otvoreni kritičar Zelenskog i ne krije svoje političke ambicije. Putovao je u SAD gdje se sastao s Trumpovim timom. Kada je u februaru pokušao otići na Minhensku sigurnosnu konferenciju, to mu nije dopušteno. Sada se suočava s državnim sankcijama na „temelju nacionalne sigurnosti“, koje uključuju zamrzavanje sredstava.

Poruka koju šalju sankcije je jasna: Porošenko će biti uklonjen iz predsjedničke utrke i prije nego što ona počne. U ovom kontekstu percipiranog političkog progona, drugi potencijalni izazivači nisu se pojavili jer su se previše bojali kandidovati se.

Izbori bi mogli biti gori od invazije

Raste zabrinutost zbog načina na koji Zelenski postupa s ličnostima iz opozicije, ali do sada nije bilo snažnog javnog prijekora od saveznika. Nakon konfrontacije u Bijeloj kući, evropski čelnici izrazili su podršku Zelenskom. To mu je dalo privremeni predah u domovini, ali nije jasno koliko će dugo izdržati.

Osim gorkog političkog rivalstva i odmazde, ukrajinska politička scena je obilježena i stalnim podjelama u društvu. Rat je intenzivirao emocije i podijelio državu na pola, stvarajući nestabilnu situaciju.

Ultranacionalisti ne samo da imaju utjecaj među određenim dijelovima populacije, nego su i osnaženi kao aktivni sudionici u ratu. I dalje postoji dio društva koji je proruski i ne želi nastavak sukoba.

Ako se izbori nametnu iz inozemstva u ovoj nestabilnoj situaciji, mogli bi se pokazati katastrofalnijim od ruske invazije ili gubitka industrijskih središta Ukrajine. Opasnost nije samo u tome što trećina populacije ne bi mogla glasati i što bi legitimnost izbora bila upitna.

Stvarna prijetnja leži u tome da bi glasanje moglo zapaliti iskru i pokrenuti borbu svih protiv svih prije nego što i počne. Aktuelni predsjednik koji se boji da će izgubiti na ponovnim izborima i politički rivali koji su riješeni ponovno dobiti relevantnost mogli bi pribjeći iskorištavanju društvenih podjela. Vojska i sigurnosne agencije morale bi djelovati, što samo pojačava potencijalno eksplozivnu mješavinu.

Ako predsjednički izbori mogu opasno polarizirati društvo u miru, kao što smo vidjeli u SAD-u, mogu načiniti mnogo veću štetu u ratu. Isforsirani izbori u Ukrajini, koji služe političkim planovima strane sile, bez sumnje su recept za katastrofu. Glasanje se treba održati onda kada na snazi bude trajni prekid vatre, koji će omogućiti svim Ukrajincima da glasaju bez straha od polarizacije i sukoba.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.