Gašenje paralelnih institucija na Kosovu: Pregovori će i dalje biti na čekanju
Krajnje je vrijeme da kosovski problem bude razriješen na opšte dobro, prije svega, ljudi koji žive na Kosovu.

Zvanična Priština nastavila je akciju gašenja srpskih institucija. U poslednjoj akciji zatvoreni su takozvani privremeni organi, filijale Pošte Srbije, centri za socijalni rad, Odeljenje Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo, koji su delovali na području deset kosovskih opština. Po završetku akcije, iz Prištine je saopšteno da na Kosovu više nema paralelnih institucija Srbije.
Beograd se izjasnio da je reč o još jednom napadu Albina Kurtija na preostale Srbe sa ciljem da se isele sa Kosova, da se prekinu pregovori u Briselu i postigne dogovor o nestalima. Direktor Kancelarije za Kosovo Petar Petković napustio je pregovore u Briselu zbog, kako je rekao – “terora Kurtija nad Srbima”.
Nastavite čitati
list of 4 itemsKurti pisao Briselu, žalio se na Srbiju
S kim će u koaliciju Albin Kurti, a s kim Srpska lista | Kontekst
Novi rezultati izbora na Kosovu: Samopredjeljenju 40,83 posto glasova
Evropska unija je saopštila da akcija kosovske policije nije u skladu sa preuzetim obavezama Prištine, ali je sasvim jasno da je zeleno svetlo za ovu akciju dato, ne samo iz Brisela, već i iz Vašingtona. Ovo će svakako uticati na proces pregovora, ali on je u poslednje dve godine u teškom zaostatku. Taj proces će i u narednom periodu biti zaglavljen u vremenu i prostoru, jer nas očekuju kosovski izbori 9. februara. To je, inače, priča koja se uspešno ponavlja još od početka procesa pregovaranja. Taman se stigne do neke tačke u pregovorima, a onda sve to stane, jer se čeka završetak nekih izbora u Srbiji ili na Kosovu.
Proces koji traje 12 godina
Proces gašenja srpskih paralelnih institucija je započet potpisivanjem Briselskog sporazuma 2013. godine, a pun intenzitet, čak i mimo tog sporazuma, usledio je po dolasku Kurtija na vlast. Velike sile su uglavnom gledale kroz prste Kurtiju, uz tek poneku osudu učinjenog.
Aktuelna dešavanja, realno gledano, sve ovo što se poslednjih dana dešava na Kosovu ima veze i sa tim predstojećim izborima na Kosovu, a Srbi su idealna meta za dobijanje poverenja albanskih stranaka. Mnogo se lako dobijaju glasovi napadom na Srbe, ali najviše podrške, ipak, očekuje Kurti.
Problem na Kosovu više nisu te “institucije” koje je kosovska policija pogasila i koje, ako su i postojale, bile su po privatnim kućama, već nepostojanje ozbiljnog pregovaračkog procesa koji kao da je završen na Ohridskom jezeru 2023. godine. Od tada nije zabeležen nijedan ozbiljniji pomak u tom procesu.
Kosovske institucije su širile svoj uticaj među srpskom populacijom, za šta je, pre svega, kriv Aleksandar Vučić koji je ohrabrio kosovske Srbe da napuste te institucije i tako kompletan srpski narod ostave bez zaštite. Bilo je to zbog krize u vezi sa saobraćajnim tablicama koje sada svi Srbi imaju na svojim automobilima, pa i čuveni Radašin iz Leposavića koji se zaklinjao da nikada neće sa srpskih da pređe na kosovske tablice.
Srbi žrtve Vučićeve politike
Evropska unija iz nekog razloga ili neće, ili nema kapaciteta da taj proces privede kraju. Sjedinjene Američke Države imaju svoje probleme, a Vučić i Kurti to sve obilato koriste kako bi obezbedili svoj opstanak na vlasti. Vučić se Kosova seti samo kada njime pokuša da sakrije neki akutni problem, poput aktuelnih studentskih protesta. Ni mediji se više ne bave tom pričom.
Srbi su postali žrtve Vučićeve politike i taoci Srpske liste koja je izgubila svaki autoritet i poverenje da može na bilo koji način da pomogne svojim sunarodnicima. Idealno bi bilo da se Srbi okupe u neki pokret koji bi bio kredibilniji od Srpske liste, ali to se neće desiti tako brzo.
Sem uticaja na rad i dejstvo Srpske liste, Srbija jedino još ima kontrolu nad vrtićima i školama na severu Kosova i donekle u zdravstvenim ustanovama na istoj teritoriji. Sve drugo je nestalo. Beograd, međutim, ne odustaje od ideje da nastavi da finansira sve one koji su radili u tim institucijama. Predsednik Vučić je poručio da će Srbija da nastavi da daje plate svim zaposlenima.
Vučićeva politika “diliverovanja” svega što se od njega zatraži kada je reč o Kosovu, a olako prelaženje preko nepostojanja namere da Srbi dobiju zajednicu srpskih opština (ZSO) doveli su do toga da se preostali Srbi osećaju kao glineni golubovi, čak i u sredinama u kojima su većina.
Nastavak pregovora može se očekivati po formiranju nove vlasti na Kosovu. Oni će jedino imati smisla ako se ponovo dignu na najviši nivo, ali je više nego jasno da će taj proces biti zaokružen mirnom integracijom Srba sa severa u kosovsko društvo. Uostalom, Srbi u južnom delu Kosova, kojih ima više nego na severu, odavno su se integrisali u kosovsko društvo.
Pregovori jedini izlaz
Vučiću ne preostaje ništa drugo nego da se izbori za ZSO, jer je očigledno da će to biti jedino što će, možda, da dobije tokom budućeg procesa pregovaranja.
U slučaju da Kurti obnovi svoj premijerski mandat, jasno je da će Brisel i Vašington morati malo da revidiraju stav u vezi sa Prištinom, jer ovo sigurno nije vreme za isključive politike koje bi da sprovode nadobudni političari, što i Kurti i Vučić jesu.
Jedini izlaz, dakle, jesu pregovori. Bez Srba u kosovskim institucijama oni nisu mogući, a međunarodna zajednica bi morala da mnogo ozbiljnije tretira ovaj proces. Bez uključenja SAD-a u pregovarački proces, teško da će doći do bilo kakve konkretizacije. Šta god i kada god da se desi, krajnje je vreme da kosovski problem bude razrešen na opšte dobro, pre svega, ljudi koji žive na Kosovu.
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.