Nakon ‘divnog zida’, Trump želi i ‘divno ime’ za Meksički zaljev

Nedavno je, tokom dugotrajne konferencije za medije na svom imanju Mar-a-Lago, novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump najavio svoju najnoviju viziju za promjenu karte svijeta.

„Promijenit ćemo ime Meksičkog zaljeva u Američki zaljev, što divno zvuči […] To pokriva veliki dio teritorije, Američki zaljev. Kako krasno ime.“

Meksički zaljev, koji se proteže duž većeg dijela istočne obale Meksika i naslanja na pet južnih država SAD-a, ključno je međunarodno središte za brodski prijevoz, ribarstvo, bušenje nafte i druge komercijalne aktivnosti. Ova vodena površina tako je nazvana prije više od 400 godina, prije nego što su SAD i Meksiko postojali.

Naravno, jednostrano preimenovanje zaljeva koje bi proveo američki predsjednik ne bi obavezivalo Meksiko ili bilo koju drugu državu da ga se pridržavaju. Druga kartografska prilagođavanja koja je nedavno spominjao novoizabrani američki čelnik uključuju zauzimanje Panamskog kanala, preuzimanje kontrole nad Grenlandom i pripajanje Kanade.

Antagonizam prema Meksiku

Osim što novo ime „divno zvuči“, kako je primijetio Trump, predloženi potez je u skladu s njegovim zabilježenim prenaglašenim antagonizmom prema Meksiku, državi za koju je rekao da je u nejednakom omjeru čine „silovatelji“ i drugi kriminalci.

A kada već spominjemo riječ „divan“, Trump je u više navrata zahtijevao tokom svog prvog mandata da Meksiko plati „veliki, divni zid“ koji je on zamislio da treba podići na granici SAD-a i Meksika.

Zaista, Trump zlobno krivi južnog susjeda SAD-a za protok „ilegalnih“ migranata i droga na sjever, kao da američka potražnja za nedozvoljenim supstancama i američka navika uništavanja tuđih zemalja prisutna kod obje stranke, nema nikakve veze sa podsticanjem trgovine drogama i migracije. Ni oslanjanje američke ekonomije na rad migranata i drugih radnika koje eksploatišu, naravno, nema nikakve veze s ovom pričom.

Trump, koji ne propušta priliku za ponavljano licemjerstvo, dodao je sljedeće upozorenje najavi o preimenovanju Meksičkog zaljeva u Mar-a-Lagu: „Osim toga, Meksiko mora prestati dozvoljavati milionima ljudi da se slijevaju u našu državu“.

U svakom slučaju, preimenovanje zaljeva će sasvim sigurno staviti Meksikance na mjesto koje im i dolikuje.

Pogodna distrakcija od stvarnih problema

U najmanju ruku, projekt „Američki zaljev“ manje je invazivan od prethodnih ideja kojih se Trump dosjetio, kao što je ispaljivanje projektila u Meksiko kao način borbe protiv narkokartela, organizacija koje postoje upravo zbog američke potražnje i kriminalizacije droga.

Sav ovaj metež o preimenovanju, također, pruža pogodnu distrakciju od stvarnih problema, a to je upravo i cilj Trumpove karakteristične ksenofobije.

Ultradesničarska zastupnica Marjorie Taylor Greene, naprimjer, nije gubila vrijeme i odazvala se na Trumpov poziv na akciju. Samo dva dana nakon novinarske konferencije u Mar-a-Lagu na Floridi, predstavila je prijedlog zakona koji bi preimenovao Meksički zaljev u skladu sa željama novoizabranog predsjednika.

Prema političkom portalu The Hill, zakon „bi naredio predsjedniku Odbora za geografska imena, koji odgovara ministru unutrašnjih poslova da preimenuje sve savezne dokumente i karte u roku 180 dana od potpisivanja zakona“.

Greene je dodala vlastiti komentar: „To je naš zaljev. Pravo ime je Američki zaljev i to je naziv koji bi cijeli svijet trebao koristiti.“

Nije im prvi put

Kako se ispostavilo, ovo nije prvi put da su američki političari predlagali preimenovanje Meksičkog zaljeva. Članak Associated Pressa podsjeća na epizodu iz 2012. kada je član zakonodavnog tijela države Mississippi predložio zakon za dodjelu imena „Američki zaljev“ dijelovima vodene površine koji dodiruju plaže Mississippija, što je potez koji je autor zakona kasnije nazvao „šalom“.

U međuvremenu, dosta ranije u prošlosti regije, Meksički zaljev bio je poprište još jednog nečuvenog primjera imperijalne oholosti, koji se dogodio 1914. u vrijeme mandata američkog predsjednika Woodrowa Wilsona, demokrate. Internetska stranica Predsjedničke biblioteke i muzeja Woodrowa Wilsona ovjekovječila je tadašnji „Incident u Tampicu“, nazvan po lučkom gradu u meksičkoj državi Tamaulipas, koja izlazi na Meksički zaljev, gdje su „američki ratni brodovi bili usidreni neposredno uz obalu kako bi zaštitili američke naftne interese“.

Godinu ranije, u državnom udaru protiv meksičkog predsjednika Francisca I. Madera učestvovao je tadašnji američki ambasador u Meksiku, što je rezultiralo vladavinom generala Victoriana Huerte. Do 1914. godine, novi američki ambasador u Meksiku podržavao je opoziciju protiv Huerte, čije su snage imale smjelosti pritvoriti devet američkih mornara dok je flota američkih ratnih brodova i dalje nevino stajala uz obalu.

Zapravo je riječ o imperijalizmu

U verziji incidenta, koju je pružila Predsjednička biblioteka i muzej Woodrowa Wilsona, „zapovjednik američkih snaga u tom području zatražio je počasnu paljbu i izvinjenje od Huerte nakon što su mornari brzo oslobođeni“. Meksička vlada odbila je te zahtjeve, „a predsjednik Wilson iskoristio ove događaje kao razlog za traženje dopuštenja od Kongresa za oružanu invaziju na Meksiko“.

I voila: „Događaji su uskoro doveli do američke okupacije [lučkog grada] Veracruza.“

Drugim riječima, mnogo je razloga zbog kojih bi se ljudi mogli protiviti preimenovanju Meksičkog zaljeva.

Trump se uporno ponaša kao karikatura, pa je stoga lakše odbaciti ga kao neki vid odstupanja u američkog vanjskoj politici, ali je ovdje zapravo riječ o imperijalizmu, a to je pojam koji se jednostavno ne može nazvati drugim imenom.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.