Debata u bivšoj koloniji naoružanoj nuklearnim oružjem nije umirila globalnu zajednicu
Televizijski duel između vodećih kandidata za američkog predsjednika pojačao je zabrinutost zbog stanja demokratije u ovoj problematičnoj sjevernoameričkoj naciji.
Napori da se obnovi demokratija u Sjedinjenim Američkim Državama, problematičnoj, naftom bogatoj bivšoj britanskoj koloniji s historijom političkog nasilja, možda su pretrpjeli ozbiljan neuspjeh ove sedmice nakon još jedne haotične predsjedničke debate, kažu neki amerikanisti.
Održana u relativno stabilnoj sjeveroistočnoj državi Pennsylvaniji uoči 23. godišnjice najgoreg terorističkog napada u zemlji, ova debata bila je prilika da se pokaže demokratski napredak koji je država postigla od nasilnih, haotičnih izbora i pokušaja državnog udara prije gotovo četiri godine.
Nastavite čitati
list of 3 itemsPuljić: Ukoliko Trump pobijedi to neće biti dobra vijest za Zapadni Balkan
Biden, Harris i Trump posjetili mjesto napada 11. septembra u New Yorku
Međutim, sam početak nije bio obećavajući. Troma umjerenim kandidatima u utrci – Jill Stein, Cornelu Westu i Chaseu Oliveru – nije bilo dozvoljeno učestvovati. Umjesto toga, održana je debata između dva vodeća kandidata: bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, kandidata krajnje bijele Republikanske stranke, za koje se vjeruje da je političko krilo bijelih kršćanskih milicija i Kamale Harris, trenutne potpredsjednice, koja je povela dvorski puč prije dva mjeseca koji je prisilio nepopularnog aktuelnog predsjednika u poodmaklim godinama, Joea Bidena, da odustane od predsjedničke utrke.
Za vrijeme debate, moderatori iz američkih medija koji su nekada smatrani najenergičnijim u regiji, mučili su se da natjeraju Trumpa i Harris da odgovore na pitanja o njihovim stavovima i politikama, a debata je u nekim trenucima prelazila u vrijeđanje, širenje straha i otvoreno laganje. Dvoje kandidata razmjenjivalo je uvrede, poticalo antikineski osjećaj, razilazilo se u vezi sa pravima žena i o tome da li se država suočava sa invazijom hordi nasilnih imigranata kriminalaca koji jedu kućne ljubimce i složilo se o podršci genocidnom režimu u Izraelu. Nijedno od njih nije predstavilo koherentnu viziju za državu.
Očuvanje demokratije u SAD-u ključni prioritet
Sada, nakon što su Amerikanci odgledali ovaj spektakl i vjerovatno nisu impresionirani kvalitetom vodstva koji je demokratija predstavila, prisutna je bojazan da bi država mogla nastaviti kliziti u autokratiju. Prije debate, ankete su pokazivale da su šanse dvoje kandidata izjednačene. Nakon debate, podaci pokazuju da su izjednačeni u utrci do dna. Nesumnjivo je da su birači koji su gledali debatu ostali razočarani izborom koji im se nudi. U anketi provedenoj neposredno nakon debate, samo je 45 posto ispitanika reklo da i dalje ima pozitivno mišljenje o Harris, koja je, kako mnogi smatraju, iz debate izašla kao pobjednica. Trump je gore prošao – njega pozitivno vidi samo 39 posto ispitanika. Kao znak koliko su elite u Americi zabrinute zbog sve slabije vjere u demokratiju, Taylor Swift, lokalna muzička zvijezda, je odmah nakon debate na društvenim mrežama podržala Harris i pozvala svoje sugrađane da ne gube nadu, da istraže i izaberu.
Očuvanje demokratije u SAD-u dugo je ključni prioritet za očuvanje globalnog mira, s obzirom na njegov ključni status u bjelačkom bloku. Analitičari kažu da bi, ako dozvolimo autokratiji da ponovo zaživi u Sjevernoj Americi i u etnodržavama subskandinavske Evrope, to moglo dovesti do još jednog bjelačkog plemenskog sukoba koji bi uvukao ostatak međunarodne zajednice – do trećeg svjetskog rata.
Dodatno podižući uloge, bjelački blok je dom četiri odmetničke nacije naoružane nuklearnim oružjem – SAD, Velika Britanija, Francuska i Rusija – koje krše obavezu da se razoružaju prema Članu IV Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja. Prisutna je bojazan zbog onog što bi se moglo desiti ako bi ovo oružje palo u ruke bjelačkih kršćanskih grupa.
U narednim sedmicama počet će 79. zasjedanje Generalne skupštine UN-a (UNGA) u New Yorku, i tokom te sedmice, kada šefovi država učestvuju u općenitoj debati, očekuje se da će visoko na listi prioriteta biti pitanje kako obnoviti nadu u demokratiju u SAD-u. S obzirom na neuspjeh međunarodno priznate Bidenove administracije da provede ključne izborne reforme kako bi se spriječilo ponavljanje fijaska iz 2020, UNGA može biti posljednja šansa da svijet pomogne spasiti SAD od njega samog i postavi napaćeni američki narod na bolji put ka miru i stabilnosti.
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.