Liban je talac utrke između postizanja rješenja i širenja rata

Sve je veća opasnost da dođe do izbijanja rata širih razmjera između Izraela i Hezbollaha. Koristim izraz rat širih razmjera, s obzirom na to da rat na ovom frontu traje već više od osam mjeseci. Međutim, način na koji se vodi osmišljen je tako da se akcije i odgovori drže pod nadzorom, u nastojanju da se spriječi njegovo izmicanje kontroli.

Pored svakodnevnih uzajamnih napada i ljudskih i materijalnih gubitaka na obje strane, Izrael je izazvao masovna razaranja u libanskim selima i gradovima duž granične linije, u dubini od pet kilometara, prisiljavajući više od 95.000 stanovnika na bijeg. Ovakvi potezi Izraela dolaze u sklopu strategije nametanja tampon zone unutar granica Libana kao svršenog čina. Također, ogromna šteta nastala razaranjem na ovim područjima premašuje razmjere razaranja koje je izazvao izraelski rat u Libanu 2006. godine.

U praksi, Izrael je djelimično uspio u provedbi strategije uspostave tampon zone, a njegove prijetnje ratom širih razmjera imaju za cilj učvrstiti ovu zonu, bilo kroz političko rješenje ili kroz eskalaciju vojnog pritiska na Hezbollah da prihvati tu zonu i povuče se iza linije rijeke Litani.

Postoje dva glavna razloga zbog kojih nije došlo do izbijanja rata velikih razmjera sve do sada. Prvi je da se nijednoj strani ne žuri s uvlačenjem u takav sukob, pa čak i ako se to na kraju čini neizbježnim. To bi donijelo i ogromne troškove u ovom trenutku. Osim toga, nijedna strana se u ovom trenutku ne nalazi u poziciji koja bi joj omogućila upuštanje u takvu avanturu. Dok se Izrael suočava sa stalnom krizom u svom ratu protiv Gaze i pati od ozbiljne unutrašnje polarizacije, Hezbollah shvata da su troškovi koje će morati platiti u takvom ratu mnogo veći nego u prethodnim ratovima.

Ekonomski kolaps

Ekonomski kolaps u Libanu i oštra politička, sektaška i društvena polarizacija povećavaju pritisak na izbore koje Hezbollah ima u ovoj konfrontaciji. Drugi razlog je taj što glavni podražavatelji Izraela i Hezbollaha – Sjedinjene Američke Države i Iran – ne žele takav rat, jer bi to i njih moglo uvući u sukob. Takav scenarij predsjednik Joseph Biden sigurno ne preferira, jer se bori da ograniči posljedice rata od 7. oktobra na američku politiku na Bliskom istoku.

To ne želi ni Teheran, koji svog najjačeg saveznika u regiji nastoji izvući iz ovog rata uz najmanju štetu. Također, smatra da je neuspjeh Izraela da postigne ciljeve rata u Gazi sam po sebi dovoljan da se iz rata, koji je počeo 7. oktobra, izađe s velikim strateškim dobicima za Iran i njegove saveznike na Bliskom istoku. Pored toga, izlazak izraelsko-iranskog sukoba iz sjene na svjetlo dana povećava rizik od izbijanja direktnog rata između dvije strane ako Teheran osjeti da postoji egzistencijalna prijetnja Hezbollahu.

Iako ova dva razloga još uvijek djeluju kao faktor odvraćanja u sprječavanju širenja obima rata, strateška dilema s kojom se Izrael suočava u rješavanju problema koji mu je stvorio Hezbollah, u smislu njegovog vojnog raspoređivanja u blizini granice i poteškoća da se hiljade Izraelaca koji su raseljeni iz sjevernih oblasti ubijede na ponovni povratak, ozbiljno ograničava izraelske opcije. Sjedinjene Američke Države već neko vrijeme vode posredničke napore kako bi se postiglo rješenje i isključila mogućnost izbijanja rata širokih razmjera. Međutim, takvi napori nailaze na velike prepreke. Naravno, Washingtonu je teško predstaviti sebe kao poštenog posrednika jer postavlja izraelske uslove.

Politička i ekonomska kriza

I pored toga, Washington i svijet se ne bi trebali predati pred neminovnošću rata širih razmjera, barem za sada, jer bi to naprosto uvuklo Bliski istok u sigurnosnu eru koja je mnogo opasnija od trenutne situacije nakon rata koji je počeo 7. oktobra. Uzimajući u obzir da je sukob između Izraela i Hezbollaha povezan s ratom u Gazi, rat velikih razmjera uništio bi šanse da se postigne rješenje i okonča rat u Gazi.

Pored toga, Liban pati zbog velike političke i ekonomske krize, a rat protiv ove zemlje mogao bi dovesti do ozbiljne humanitarne krize i urušavanja preostale državne strukture u njemu. Time bi se stvorilo sigurnosno i socijalno okruženje koje podstiče širenje haosa, što bi se ubrzo pretvorilo u novi problem za regionalnu i međunarodnu sigurnost i stabilnost.

Čak i ako Hezbollah i Izrael mogu izbjeći “veliki rat” za sada, pitanje obnavljanja izraelskog odvraćanja prema Hezbollahu i dalje će biti prisutno. Takav rat, bilo da izbije u bliskoj ili dalekoj budućnosti, neće biti ograničen na izraelske ciljeve stvaranja tampon zone, već će uključivati i uništavanje Hezbollahovih raketnih sposobnosti ili, u najmanju ruku, njihovo slabljenje. Međutim, uzimajući u obzir značajne prepreke koje ograničavaju izraelske opcije, još uvijek je moguće doći do rješenja koje bi spriječilo širenje rata.

Glavna osnova

Rezolucija 1701 Vijeća sigurnosti UN-a, kojom je okončan izraelski rat u Libanu 2006. godine, prema kojoj se Hezbollah povukao do linije rijeke Litani, smatra se glavnom osnovom za bilo kakvo potencijalno rješenje. Jedina prepreka koja sprječava postizanje kompromisa leži u poteškoćama postizanja sporazuma o prekidu vatre u Pojasu Gaze. Ako izraelski premijer Benjamin Netanyahu održi svoje obećanje o skorom prelasku na treću fazu rata, kako je to nedavno izjavio, okolnosti neophodne za postizanje rješenja na frontu sa Hezbollahom mogle bi se poboljšati.

Ipak, faktor vremena za postizanje takvog rješenja nije ništa manje važan od okolnosti samog rata. Netanyahuova odlučnost da nastavi rat u Gazi govori da polaže nade u to da će se postojeće stanje zadržati do novembra i predsjedničkih izbora u SAD-u.

Vjeruje se da će mogući povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću pomoći Izraelu da ostvari svoje ratne ciljeve u Gazi i pokrene veliki napad na Hezbollah. S druge strane, Hezbollah koristi eskalaciju svojih napada na Izrael kako bi povećao pritisak na tu stranu i smanjio Netanyahuov manevarski prostor za produženje rata u Gazi i na sjevernom frontu dok se američke prilike ne promijene.

Međutim, ova igra čekanja nosi sa sobom i mnogo rizika, jer stvara prostor za pogreške u procjenama u akcijama i odgovoru, što može dovesti do širenja rata.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.