Usred ruske agresije, Ukrajina se suočava i sa demografskom krizom

Smrtonosni napad na glavni grad Ukrajine Kijev, koji je nanio veliku štetu najvećoj dječijoj bolnici i zdravstvenom centru za žene u državi, naglašava razorne posljedice tekućeg rata. Takvi napadi izazivaju neposredne tragedije, ali i snažno utječu na demografsko tkivo nacije, pogoršavajući već kritične populacijske izazove.

Kontinuirano granatiranje širom Ukrajine značajno je utjecalo na zdravstvene usluge, uključujući odjele za majke i novorođenčad. Bolnice se bore da pruže adekvatnu njegu zbog ograničenih resursa, oštećenih objekata i oslabljene opskrbe energentima. Stres i trauma od stalnog bombardovanja, posebno na prvim linijama, utjecali su i na trudnice. Ljekari u Ukrajini izvještavaju o povećanoj stopi komplikacija u trudnoći, prijevremenih porođaja i rođenju beba s malom težinom.

U nastavku istražujemo postoje li rješenja za ove izazove i koja bi globalna iskustva mogla biti korisna za Ukrajinu.

Ispražnjene regije

Države širom svijeta doživljavaju demografske promjene. Dok neke bilježe rast stanovništva, druge, poput Ukrajine, suočavaju se s depopulacijom i starenjem. Stopa nataliteta u istočnoevropskim zemljama kreće se od otprilike 1,3 do 1,8 djece po ženi, slično kao i u drugim dijelovima Evrope. Međutim, za razliku od zapadne Evrope, gdje imigracija stabilizuje ili čak povećava populaciju, istočna Evropa, uključujući Ukrajinu, bilježi značajne padove zbog migracija i veoma niskih stopa nataliteta.

Ruska invazija punog obima produbila je demografsku krizu u Ukrajini: stope nataliteta pale su ispod 1 – postajući među najnižima u svijetu – dok se ionako izuzetno kratak životni vijek u Ukrajini dodatno smanjio, posebno među muškom populacijom, a obrasci migracija dramatično su se promijenili. Masovno raseljavanje ljudi unutar zemlje i u inozemstvo ispraznilo je određene regije i postaralo naciju, jer su većina izbjeglica žene, mladi i djeca. Gotovo dvije i po godine od početka rata, populacija Ukrajine smanjila se za više od 10 miliona, s gotovo pet miliona ljudi u teritorijama koje sada okupira Rusija. Bez strateške intervencije, ovaj veliki pad stanovništva može imati posljedice koje će se osjetiti generacijama.

Neki predlažu jednostavna rješenja poput povećanja dječijih doplataka kako bi se povećao natalitet. Iako takve mjere mogu donijeti kratkoročne rezultate, one ne osiguravaju dugoročnu demografsku stabilnost. Sami finansijski podsticaji ne rješavaju adekvatno temeljne probleme, poput izazova brige za djecu i ograničenih razvojnih prilika.

Iskustvo balkanskih država pokazuje da povećanje nataliteta ne garantuje ostanak te djece u domovini kad odrastu. Socijalni radnici u Ukrajini primijetili su da su povećani dječiji dodaci ranih 2000-ih doveli do većih stopa nataliteta među porodicama slabijeg imovinskog stanja, koje su se potom borile da odškoluju djecu. Istraživanje Instituta za demografiju i socijalna istraživanja pokazalo je da je finansijska pomoć utjecala na stopu nataliteta kod gotovo 12 posto roditelja, što sugeriše da bi većina porodica imala djecu bez obzira na dodatke.

Globalno iskustvo pokazuje da efikasna rješenja moraju uzeti u obzir individualne potrebe i sposobnosti svih grupa stanovništva. Prema tome, da bi se popravila demografska situacija u Ukrajini potrebno je kreirati okolinu u kojoj svi imaju priliku za samoaktualizaciju i u kojoj mogu skladno balansirati karijeru i roditeljstvo.

Na primjer, politike Švedske koje pogoduju porodici, uvedene od 1970-ih, pokazuju dugoročne koristi porodičnog modela u kojem oba roditelja mogu raditi. Veći prihodi porodica povećavaju šanse djece za pristup kvalitetnom obrazovanju, a odgovorni roditeljski sistemi podržavaju žene na tržištu rada, potiču muškarce da uzmu roditeljski dopust i promovišu rodnu ravnopravnost.

Ukrajina je na ovom polju ostvarila napredak. Godine 2021. donesen je zakon koji osigurava jednake prilike za brigu o djeci za oba roditelja, uvodeći novu vrstu dopusta za očeve nakon rođenja djeteta.

Razumijevanje strukture trenutne populacije i njenih potreba ključno je za razvoj snažnih strategija za prevazilaženje demografskih izazova. Međutim, posljednji popis stanovništva u Ukrajini proveden je 2001, a sada, usred rata kada su milioni prisiljeni migrirati, nije praktično raditi novi – iako je Populacijski fond Ujedinjenih naroda (UNFPA) podržao ukrajinsku vladu u razvoju demografske strategije za rješavanje populacijskih, socijalnih i humanitarnih izazova i ciljeva kroz rat i dugoročno.

Rješavanje demografskih izazova znači i fokusiranje na inkluzivnost. Povećani broj osoba s invaliditetom usljed rata zahtijeva njihovu punu inkluziju na tržištu rada, što podrazumijeva fizičke prilagodbe i formulaciju politika koje uzimaju u obzir njihove potrebe i sposobnosti. Osim toga, trend starenja populacije zahtijeva politike koje poboljšavaju pristup starijih osoba tržištu rada, omogućavajući im da nastave doprinositi ekonomskom rastu, poboljšavaju kvaliteta života i pružaju dublji osjećaj svrhe.

S obzirom na to da su mnogi muškarci regrutovani, Ukrajina je, također, zabilježila porast broja domaćinstava koje vode žene. Ova promjena stvorila je ekonomske praznine koje žene moraju popuniti, ističući potrebu za inkluzivnom ekonomijom koja potiče sticanje vještina i osnažuje žene da preuzmu uloge koje su tradicionalno držali muškarci. U poljoprivredi, naprimjer, Ukrajina, poznata kao „žitnica Evrope“,  ovisi o povećanom učešću žena kako bi održala ključnu proizvodnju žitarica i lokalnu i regionalnu proizvodnju hrane.

Popis stanovništva

Put Ukrajine do demografske održivosti počinje procjenom njenog demografskog kapitala i ulaganjem u njegov razvoj. Čim to sigurnosna situacija dozvoli, Ukrajina treba napraviti popis stanovništva, koji nije urađen duže od 20 godina. Na taj način neće samo utvrditi broj ljudi u zemlji, već će i identifikovati njihove sociodemografske karakteristike koje će biti ključne za planiranje oporavka i razvoja zemlje. Političke mjere trebale bi biti utemeljene na podrobnoj analizi ovih demografskih podataka, s ciljem stavljanja ljudskih prava i prilika u prvi plan. Iako tekući rat komplikuje ove napore, poticanje rodno inkluzivnih politika, prevladavanje stereotipa i pružanje ekonomskih prilika za sve će potaknuti razvoj ljudskog kapitala.

Demografska situacija u Ukrajini složen je izazov koji zahtijeva sveobuhvatna, inkluzivna i dugoročna rješenja. Samo rješavanjem temeljnih uzroka i stvaranjem podržavajućeg okruženja za sve građane možemo se kretati kroz ovu krizu i izgraditi održivu budućnost za Ukrajinu.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.