Motreći na novinare: Američki mediji i međugeneracijske podjele

Mediji igraju ključnu ulogu u sukobu između progresivnih mladih i političkog establišmenta u SAD-u.

Policija hapsi propalestinsku demonstranticu u kampusu USC-a u Los Angelesu (Reuters)

Dok Izrael nastavlja voditi svoj genocidni rat protiv Gaze, sve je izraženiji rascjep u američkom društvu. Studenti izazivaju politički establišment u univerzitetskim kampusima širom države.

Jedna strana se protivi američkoj podršci Izraelu i profitiranju od ulaganja u industriju oružja, dok druga podržava izraelsku ofanzivu i poziva policiju da djeluje i razbije studentske protestne kampove.

Ova linija podjele odražava ne samo sve izraženije međugeneracijske tenzije u američkom društvu, nego i način na koji mediji pristupaju izvještavanju o izraelskom genocidnom ratu u Gazi.

Proizraelski zagovornici u Sjedinjenim Američkim Državama pokušali su usmjeriti pažnju medija na navodne raširene antisemitske aktivnosti i remetilačko nasilje na univerzitetskim protestima.

Ovaj trik ima dva cilja: odvratiti pažnju od izraelskog genocidnog rata protiv Palestinaca koji podržava SAD i utišati propalestinske glasove čineći kritikovanje Izraela antisemitskim činom koji je zakonom kažnjiv.

Dokazi za optužbe protiv studenata koji protestuju su slabi. Bez obzira na to, mainstream mediji su im dali mnogo prostora u televizijskom programu i na naslovnicama. Posljedica toga je to što oni koji se protive ili podržavaju izraelski rat u Gazi sada uglavnom raspravljaju o ulozi univerziteta, širenju antisemitizma i načinima na koje bi se država i društvo trebali baviti i jednim i drugim.

Mediji su fragmentirani i polarizirani

Ali, način na koji su mainstream mediji izvještavali o studentskim protestima samo je jedan aspekt priče. Sami mediji su, kao i društvo, fragmentirani i polarizirani. Mi zapravo moramo govoriti o tri vrste medija: mainstream mediji koji stalno gube reklame i publiku i koji uglavnom odražavaju stavove američke i izraelske vlade; borbeni, progresivni nezavisni mediji koji izazivaju stavove vodećih medija, ali se bore da ostanu finansijski održivi; i kaleidoskopski svijet društvenih mreža koji dominira među mladom publikom, mlađom od 30 godina.

Izraelski rat u Gazi je pokazao kako je konzumacija ove tri vrste medijskih segmenata povezana sa dobnim grupama i ideološkim sentimentima. Drugim riječima: različiti mediji služe različitim stranama međugeneracijskog rascjepa.

Ankete dosljedno otkrivaju poveznicu između dobi i različitih političkih stavova. Mladi ljudi više kritikuju rat i podržavaju Palestince od starijih.

Anketa Pew Researcha iz februara pokazala je da među Amerikancima starijima od 65 godina, 47 posto njih vjerovatnije saosjeća s Izraelcima, a samo devet posto s Palestincima. Među mladim Amerikancima mlađima od 30 godina, jedna trećina favorizira Palestince, dok 14 posto njih podržava Izrael.

Čak 60 posto odraslih mlađih od 30 godina vidi Palestince pozitivno, dok 46 posto tako vidi Izraelce. Stariji Amerikanci obično pozitivnije gledaju na Izraelce nego na Palestince.

Čini se da dob također određuje obrazac konzumacije medija. Aprilska anketa koju je proveo J L Partners pokazala je da 59 posto mladih dobija vijesti sa društvenih mreža; isti postotak starijih od 65 oslanja se na mainstream TV i kablovske kanale.

Ljudi koji vijesti uglavnom dobijaju s mainstream televizijskih i kablovskih kanala „više podržavaju izraelske ratne napore, manja je vjerovatnoća da misle da Izrael čini ratne zločine i manje su zainteresovani za rat općenito“, napisao je novinar Ryan Grim u progresivnom mediju The Intercept.

Teške posljedice izraelskog rata u Gazi

Ipak, Amerikanci koji se oslanjaju na društvene mreže, podcaste i YouTube, „uglavnom staju na stranu Palestinaca, vjeruju da Izrael čini ratne zločine i genocid i smatraju da je ovo pitanje od velikog značaja“, otkrio je Grim.

Amerikanci koji se oslanjaju na društvene mreže vide više priča i snimaka teških posljedica izraelskog rata u Gazi, što povećava njihovu zabrinutost zbog američkog udjela u tome. Nije čudo što studenti tako žestoko protestuju protiv rata, zahtijevajući da njihovi univerziteti povuku investicije iz kompanija koje hrane izraelsku vojsku i prekidaju veze s izraelskim akademskim institucijama.

Takvi zahtjevi izazivaju politiku vlade i tradicionalne proizraelske grupe, posebno staru konzervativnu političku elitu. To objašnjava zašto su Kongres i predsjednik Joseph Biden tako brzo reagovali protiv studentskih protesta i, koristeći medije, pokušali ih ocrniti optužbama za antisemitizam.

Mladi Amerikanci se manje oslanjaju na mainstream medije od svojih roditelja zato što vide i osjete njihova iskrivljavanja u izvještavanju, njihovu pristrasnost i praznine.

Dobar primjer pristranosti mainstream medija može se vidjeti u nedavnoj analizi Marca Owena Jonesa, pionira u oblasti istraživanja digitalnih dezinformacija. Njegov pregled 100 članaka New York Timesa o protestima u američkim kampusima, objavljenih u aprilu i početkom maja, pokazao je da je izvještavanje snažno naglasilo izjednačavanje protesta s antisemitizmom.

On je također otkrio da su se izrazi „antisemitizam“ i „antisemitski“ pojavili 296 puta, dok su se izrazi kao što su „islamofobija“ i „islamofobičan“ pojavili samo devet puta, uprkos činjenici da su i antisemitizam i islamofobija u porastu.

Osim toga, analiza New York Timesa iz marta o izvještavanju o ratu nadzorne grupe newyorkwarcrimes.com ima slične rezultate. Identifikovala je i velike razlike u izvorima za izvještavanje novina o Palestini, koji su citirali izraelske i američke izvore „više od tri puta češće od palestinskih“. Kada je riječ o citatima zvaničnika, otkrili su da „citati izraelskih i američkih zvaničnika nadmašuju palestinske devet prema jedan“.

Ne bi nas trebala iznenaditi činjenica da mladi Amerikanci žive u drugačijem svijetu medijskih vijesti, dok se stariji Amerikanci snažno bore da zadrže stari koji nastavlja proizvoditi ratove širom svijeta. Još važnije, ti trendovi su se godinama kretali u istom smjeru, pa predviđaju kontinuiranu polarizaciju u društvu, uz rastuću podršku za palestinska prava i uravnoteženi američki stav o izraelsko-palestinskom sukobu.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera