Trump će zadati konačni udarac liberalnom poretku

Liberalni svjetski poredak, sa svojom navodnom posvećenosti vladavini prava, ljudskim pravima i jednakosti za sve, susreo se sa svojom smrću u Gazi.

Postoji i više nego dovoljno dokaza koji potvrđuju genocidnu prirodu izraelske kampanje u Gazi. Uprkos tome, politički čelnici na Zapadu bezrezervno podržavaju napore Izraela. U Ujedinjenim narodima, većina svijeta dosljedno donosi rezolucije osuđujući izraelske postupke u Gazi i pozivajući na okončanje okupacije. Izrael je odgovorio tako što je agencije i osoblje UN-a učinio ratnim metama. Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje izraelskih čelnika. Sjedinjene Američke Države su odbacile odluku suda i Izrael je nastavio bombardovati Gazu. Sve ovo se dogodilo pod vodstvom demokrata u SAD-u. Povratkom novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa možemo očekivati ubrzano rušenje onoga što je ostalo od tog liberalnog poretka.

Tokom svog prvog mandata Trump je već počeo proces: potpisao je memorandum kojim se stranim nevladinim organizacijama koje primaju američku globalnu zdravstvenu pomoć zabranjuje da koriste vlastita, neamerička sredstva za promociju prava na abortus; odblokirao je prodaju oružja državama kao što su Bahrein i Saudijska Arabija uprkos lošem stanju u tim državama kada je riječ o kršenjima ljudskih prava i ratnim zločinima u Jemenu; uveo je zloglasnu „zabranu ulaska muslimanima“ i nadzirao odvajanje 2000 djece migranata od roditelja i cenzurisao informacije o klimatskim promjenama na web-stranici Agencije za zaštitu okoliša. S njim je Ministarstvo pravde, također, izjavilo da Glava VII Zakona o građanskim pravima iz 1964. ne štiti LGBTQ osobe od diskriminacije pri zapošljavanju.

Ovoga puta, Trump će biti uvjeren da ima dozvolu da ide dalje. Od prvog dana na dužnosti obećao je povratak restriktivnim imigracijskim politikama iz svog prvog mandata. Važno je zapamtiti da je 2023. administracija odlazećeg američkog predsjednika Joea Bidena „premašila Trumpove ukupne deportacije za bilo koju godinu“. Ali Trump i njegovi saveznici tvrde da je imigracijska politika demokratske administracije preslaba, „izdajnička“ i „nacionalno samoubistvo“. Novoizabrani „car granica“ Tom Homan obećao je pristup koji izaziva „šok i strahopoštovanje“ s militariziranim racijama, masovnim pritvaranjima i masovnim deportacijama migranata bez dokumenata. Grupe za ljudska prava tvrde da bi takve radnje „razorile porodice“, uključivale rasno profiliranje, dovele do ksenofobnih radnji i povećale šanse za zlostavljanje od „organa za provođenje zakona tokom masovnih hapšenja“.

Proizraelska politika

Trump je u svom prvom mandatu vodio čvrsto proizraelske politike. Biden je nastavio s tim politikama proteklih godina. Nema razloga vjerovati da će Trumpov drugi mandat biti drugačiji. Trump je obećao da će ugušiti proteste u američkim kampusima, deportovati strane studente koji učestvuju u aktivizmu solidarnosti u kampusu i unazaditi pokret solidarnosti s Palestinom za 25-30 godina. Također je pozvao izraelske čelnike da „učine ono što moraju“ u Gazi i Libanu. Njegov izabranik za američkog državnog sekretara Marco Rubio istupio je protiv bilo kakvog primirja u Gazi, rekavši „ovi ljudi su opake životinje koje su činile užasne zločine“ i treba ih uništiti. Rubio je, također, kritikovao Kanadu zbog prihvatanja palestinskih izbjeglica koje je smatrao „teroristima“ koji predstavljaju sigurnosnu prijetnju za SAD.

Trump 2.0 će, također, predstavljati razoran napad na rodnu ravnopravnost, reproduktivne slobode i prava transrodnih osoba. U domovini će biti uvedene dodatne restrikcije na pristup uslugama abortusa. Neke organizacije za ljudska prava očekuju i povećanje nadzora i krivičnog gonjenja pružatelja usluga abortusa i pacijentica. U inozemstvu će Trumpova administracija koristiti pomoć kao oružje, kao što je učinila prvi put, kako bi spriječila međunarodne nevladine organizacije i strane vlade u promociji programa rodne ravnopravnosti i prava žena na abortus. Biden je povukao SAD iz Deklaracije ženevskog konsenzusa, koju je sponzorisao Trump i koja radi na sprečavanju pristupa abortusu na globalnom nivou. Očekuje se da će se Trump tome vratiti čim se vrati u Bijelu kuću.

Prava transrodnih osoba već su bila na meti u republikanskim državama. Ali kada se vrati na vlast, Trump bi mogao isključiti učenike iz zaštite koju im pruža Glava IX, što bi zauzvrat utjecalo na „školsku politiku o korištenju željenih zamjenica, toaleta i svlačionica“. Te poteze bi adekvatno provela Trumpova kandidatkinja za ministricu obrazovanja Linda McMahon koja je kritikovala politike diverziteta, jednakosti i inkluzije i koja predsjedava Institutom za politiku Amerika na prvom mjestu, koji se protivi inicijativama koje podržavaju prava LGBTQ osoba.

Trump će se, također, aktivno boriti protiv klimatskih akcija kao predsjednik. Tokom nedavne izborne kampanje rekao je da će „osloboditi naftnu i plinsku industriju“ od propisa vezanih za klimatske promjene. Grupe za naftu i plin podržavaju Trumpove planove. Oni se nadaju da će Trump brzo preokrenuti propise Bidenove ere usmjerene na smanjenje emisije stakleničkih plinova poput metana, kao i pravila poput naknade za otpadne emisije, koja nameće kazne super emiterima koji „prelaze propisani prag EPA-e“ za emisiju metana.

Trumpova prijateljstva na globalnoj sceni

Trump može ugroziti i globalne napore u borbi protiv klimatskih promjena. Tokom svog prvog mandata povukao je SAD iz Pariskog sporazuma. Možda će učiniti isto s klimatskim sporazumom COP29, iako bi to moralo pričekati dok on ne preuzme dužnost sljedeće godine. Kandidat za šefa Agencije za zaštitu okoliša po njegovom izboru Lee Zeldin poznat je kao klimatski skeptik i očekuje se da će revidirati agenciju. Zeldin, bivši njujorški kongresmen, također ima dugu historiju glasanja protiv zaštite okoliša.

Trumpova prijateljstva na globalnoj sceni su, također, nagovještaj stvari koje slijede. Razvio je poseban odnos s čelnicima koji, poput njega, preziru demokratske kontrole, međunaordni zakon i ljudska prava.

Ruski predsjednik Vladimir Putin proslavio je Trumpovu pobjedu, nazvavši ga „hrabrim čovjekom“ jer je Trump tvrdio da bi mogao okončati rat u Ukrajini „za jedan dan“. Indijski premijer Narendra Modi voli naglašavati da je Trump „prijatelj“ i da će biti zainteresovan za daljnji razvoj ionako ugodnih odnosa između američke desnice i hinduističkih nacionalističkih snaga. Mađarski ultradesničarski čelnik Viktor Orban ima bliske odnose s Trumpom i želi voditi njegov politički pristup Evropi. On se, također, protivi vojnoj pomoći Ukrajini, a očekuje da će to učiniti i Trump kao predsjednik. To ne znači da demokratsko vodstvo u SAD-u ne bi sarađivalo s neliberalnim snagama na globalnoj sceni. Ali s Trumpom neće biti pretvaranja. Nakon što je izgradio eksplicitno neliberalan politički brend, Trump neće smatrati potrebnim čak ni da govori o jeziku demokratije, prava i vladavine prava. Umjesto toga, prihvatit će svoj identitet osobe koja sklapa dogovore i „rješavati“ međunarodne probleme pregovarajući s bilo kim ko sjedi s druge strane pregovaračkog stola. To znači da će ljudi poput Netanyahua, Orbana, Modija i Putina osjećati da imaju moćnog saveznika u Washingtonu i da ulazimo u eru koja je još popustljivija prema njihovoj neliberalnoj politici nego prije.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.