Zašto Kina podržava odluku o hapšenju Netanyahua

Kina je u petak, 22. novembra, pozvala Međunarodni krivični sud (ICC) da zadrži „objektivan i pravedan stav“ nakon što je izdao nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog ministra odbrane Yoava Gallanta.

Glasnogovornik Kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian rekao je na redovnoj konferenciji za novinare: „Kina se nada da će Međunarodni krivični sud zadržati objektivnost i pravičnost te koristiti svoje ovlasti u skladu sa zakonom“, prenijela je agencija AFP.

Međunarodni krivični sud je u četvrtak, 21. novembra, izdao naloge za hapšenje Netanyahua, Gallanta i vođe palestinskog pokreta Hamas Mohammeda Diaba Ibrahima al-Masrija, poznatog kao Mohammed Deif, pod optužbom za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Sudije su u obrazloženju naloga za hapšenje navele da postoji dovoljan osnov za hapšenje uz tvrdnju da su Netanyahu i Gallant krivično odgovorni za radnje koje uključuju ubijanje, progon i korištenje izgladnjivanja kao ratnog oružja u okviru „opsežnog i sistematskog napada na civile u Gazi“.

Jian nije prihvatio američku logiku, koju je potvrdio predsjednik Joe Biden, osudivši sudske naloge za hapšenje, nazivajući tu odluku „sramotnom“. Kineski neutralan stav je šokantan za one koji su u Pekingu vidjeli saveznika u sukobima na Bliskom istoku.

Suzdržanost prema ratu na Bliskom istoku

Dok je Iran u pravom ratu s Tel Avivom jer je nakon operacije Potop Al-Aqsa počeo ratnu strategiju preko svojih posrednika u regiji, pa neki analitičari smatraju da je direktan sukob s Teheranom neizbježan, Kina nije zauzela jasan stav prema ratu na Bliskom istoku. Umjesto toga, Kina se zadovoljila pozivom na suzdržanost i izbjegavanje eskalacije ka većem ratu.

Ovaj stav razlikuje se od njenog stava prema ratu u Ukrajini. Produbila je svoje odnose s Moskvom i implementirala sporazume između dvije zemlje, posebno one u vezi s prirodnim tečnim plinom iz Rusije, prkoseći time zapadnim i UN-ovim sankcijama Rusiji.

U posljednje vrijeme su Rusija i Kina intenzivirale svoj poziv na jačanje međusobne saradnje, koja prevazilazi odnos prijateljstva, zahtijevajući nužnost promjene postojećeg međunarodnog sistema koji je pod kontrolom zapadnih sila, posebno Sjedinjenih Američkih Država.

Peking je potvrdio da Washington neće promijeniti svoju neprijateljsku politiku prema njemu uprkos pobjedi Republikanske stranke na izborima i uklanjanju Demokratske stranke koja je nosila zastavu „obuzdavanja“ Kine. To je vidljivo u imenovanjima unutar administracije novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa, koja uključuje ličnosti koje gaje potpuno neprijateljske stavove prema Kini i njenoj globalnoj politici.

Rad na promjeni postojećeg međunarodnog sistema ne svodi se samo na njegovom ponovnom crtanju, već i na destabilizaciji zapadnog utjecaja u međunarodnim institucijama. Zbog toga i Kina i Rusija koriste pravo veta u Vijeću sigurnosti kao sredstvo za blokiranje zapadnih inicijativa u vezi s gorućim globalnim pitanjima.

Kada je riječ o odluci Međunarodnog krivičnog suda, Kina ju je vidjela kao najlakši način za potkopavanje zapadne hegemonije jer je meta ovaj put lider zemlje pozicionirane u zapadnom taboru.

Izrael se od njegovog osnivanja smatra „štićenikom“ anglosaksonskih sila, počevši od Velike Britanije koja mu je postavila temelje kroz Balfourovu deklaraciju, do Sjedinjenih Američkih Država koje su preuzele ulogu Londona nakon Drugog svjetskog rata sve do danas.

Peking nema interesa u neprijateljskom odnosu prema Tel Avivu, s kojim ima ekonomske i tehnološke interese i razmjenu, osim toga što između te dvije zemlje nema ideološkog konflikta, izuzev američke zabrinutosti zbog oslanjanja na kineske kompanije prilikom izgradnje vitalnih izraelskih objekata, što je ranije bio uzrok spora između Washingtona i Tel Aviva.

Peking ne može zauzeti stav koji podržava odluku ICC-a jer bi ga to izložilo ozbiljnim kritikama u njegovoj vanjskoj politici, budući da je odbacio odluku ovog suda protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ovaj sud je u martu 2023. godine izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika zbog optužbi za ratne zločine, uključujući deportaciju i „nezakonito premještanje“ ukrajinske djece, izjavio je sudija Međunarodnog krivičnog suda Piotr Hofmanski.

Dvostruki standardi u vezi sa odlukom suda specifični su za Bidenovu administraciju, koja je pozdravila odluku suda 2023. i kritizirala je 2024. godine. Ova promjena stava dovodi u pitanje povjerenje međunarodnog javnog mnijenja u ulogu SAD-a kao „globalnog policajca“, koji se trudi svijetu pokazati transparentnost u svojim nastojanjima da širi vrijednosti demokratije i nameće pravdu na globalnom nivou.

Dosljedan stav

Zbog toga je Kina zauzela dosljedan stav u vezi s odlukom suda, bilo da je riječ o onoj protiv Putina ili o onoj protiv Netanyahua, u okviru diplomatske politike kojom se nastoji prikazati kao država koja ne primjenjuje dvostruke standarde kada je riječ o globalnim pitanjima.

Peking je, s obzirom na cilj promjene globalnog poretka, umjesto oslanjanja na politiku svojih saveznika, Rusije, Irana i Sjeverne Koreje i direktan vojni sukob, pribjegao politici „meke“ konfrontacije unutar međunarodnih institucija u pokušaju da smanji utjecaj SAD-a u tim institucijama i oduzme mu ulogu koju je stekao na međunarodnoj sceni nakon pada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Presuda Međunarodnog krivičnog suda koja se odnosi na izraelske zvaničnike Benjamina Netanjahua i Yoava Gallanta zbog njihovih ratnih zločina prema palestinskom stanovništvu u Gazi izazvala je značajnu podjelu među zapadnim zemljama. Iako sama presuda ne može odmah biti izvršena jer je u velikoj meri politički oslabljena u međunarodnoj areni, ona je izazvala ozbiljnu podjelu među članicama EU-a i drugim zapadnim zemljama.

Neke evropske zemlje, kao što je Nizozemska, brzo su izrazile svoju podršku odluci suda i spremnost da je provedu. Također, predstavnici EU-a, uključujući i šefa diplomatije Josepa Borrella, izjavili su da je presuda obavezujuća i da je potrebno poštovati je. Međutim, mnoge zapadne zemlje, posebno Sjedinjene Američke Države, nisu podržale presudu, što je dovelo do još većeg političkog razdora u međunarodnoj zajednici. Ova podjela dodatno komplicira globalnu politiku prema izraelsko-palestinskom sukobu.

Politika Kine prema Sjedinjenim Američkim Državama slična je politici zapadnih zemalja prema Sovjetskom Savezu tokom hladnog rata, a ogleda se u izbjegavanju direktnog vojnog sukoba, fokusirajući se na slabljenje zapadnog utjecaja.

Objava republikanskog senatora Lindseya Grahama da će predstaviti zakon upozorenja drugim zemljama na posljedice koje će snositi od Sjedinjenih Američkih Država ako pomognu ICC-u u njegovim mjerama protiv Izraela, ukazuje koliko je duboka napetost u globalnim odnosima.

Pa, hoće li svijet svjedočiti novom padu zapadnog bloka djelovanjem institucija koje je osnovao i nad kojima je nametnuo hegemoniju?

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.