Šta je nama Njemačka

Kada nakon vanrednih parlamentarnih izbora u Njemačkoj pobijedi desna opcija, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik će, nasmijan, razdragan i u pratnji najodanijih podanika, odmah sljedeće jutro izaći ispred Palate čelnika RS-a u Banjoj Luci i slaviti uspjeh prijatelja. Po ko zna koji put će poručiti kako je za njih (desničare) zdušno navijao, prognozirao siguran trijumf i pozivao stanovnike RS-a na privremenom (a prije će biti zauvijek) radu u Njemačkoj da glasaju protiv crvenog dezena iz vladajuće koalicije „Semafor“.

Neko iz vesele gomile od stotinjak ljudi, koji su ljubazno zamoljeni (ili im je naređeno, svejedno) da uveličaju značajan trenutak za RS, dobacit će mu golemi kačket s natpisom „Deutschland uber Alles“, vladajuća svita će se slatko smijati i pljeskati ručicama. Entitetski predsjednik će potom egzaltirano poručiti: „Srušili smo demokrate u Americi, slavimo pobjedu Donalda Trumpa… Sada uživamo u porazu Olafa Scholza i očekujemo da nova Njemačka vlada nastavi projekte u RS-u, koji su ne tako davno stopirani. Još kad bi vratili u Njemačku onog turistu Christiana Schmidta…“

‘Mi smo od Njemačke skoro potpuno zavisni’

Dobro, malo sam pretjerao s Dodikovim performansima, teško da se može ponoviti ona smijurija od 7. novembra i uličnog hepeninga (plus koktela) nakon pobjede Trumpa nad Kamalom Harris. No, izbori u Njemačkoj su neizbježni, bez obzira kada će biti održani – odmah, kako žele koalicioni partneri socijaldemokrata; ili (realnija opcija) početkom iduće godine, što zagovara (još malo) aktuelni kancelar Scholz – i samo oni neozbiljni i neodgovorni će o njima razmišljati kao o još jednom „običnom“ biračkom pravu i obavezi. Istina, ne mogu se po važnosti izjednačiti s američkim predsjedničkim, ali da će značajno „zatresti“ Evropu, moguće i šire, ne treba sumnjati.

„Imamo hiljade problema. Imaćemo izbore u Nemačkoj, što znači da na šest meseci možemo da zaboravimo bitnije nemačko učešće u svim našim pitanjima, a kad je tako, nisam siguran da je to u najboljem interesu Evrope i svih nas. Mi smo, kao zemlja, skoro potpuno zavisni od nemačke ekonomije i možete da pretpostavite koliko nam je bitno sve što se u Nemačkoj dešava”, kazao je prošle sedmice, na Samitu Evropske političke zajednice u Budimpešti, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Možemo o Vučiću misliti, govoriti i pisati šta god hoćemo i želimo (a ima toga mnogo, pogotovo negativnog), ovaj put je apsolutno u pravu. No, znaju li to njegov najbolji prekodrinski drugar i ostali partneri na vlasti u Bosni i Hercegovini? Znaju li koliko je Njemačka bitna za Zapadni Balkan ne samo na ekonomskom, nego i na geostrateškom, geopolitičkom planu? Imaju li pojma šta će se dešavati u narednih, minimalno, šest mjeseci s najjačom ekonomijom u Evropi, ko će popuniti klupe u Bundestagu, ko će sastaviti novi kabinet, kakve će biti opservacije nove vlasti spram regije, mogu li računati na podršku i nastavak poslovnih aktivnosti od kojih su, kako reče Vučić, „skoro potpuno zavisni“?

Kako penzionere ‘počastiti’ sa 25 ili 50 eura

Mnogo je pitanja bez adekvatnog odgovora, ali neka od njih već imaju neosporivu podlogu i ključan pokazatelj da razloga za brigu i neizvjesnost itekako postoji. Prošle godine je Bosna i Hercegovina najviše robe izvozila u Njemačku – 1,35 milijardi eura, iz ove zemlje uvezla robe u vrijednosti gotovo 1,7 milijardi eura (najviše nakon Italije – 1,95 milijardi eura). Lani je privredna razmjena između Njemačke i zemalja regije porasla za šest posto, najavljivao se rast tog trenda, a onda je izabran novi stanar Bijele kuće, Scholz je smijenio ministra finansija Christiana Lindnera i „zakazao“ vanredne parlamentarne izbore, pa će evropsku (pa i svjetsku) ekonomiju „zaboljeti glava“.

Možda griješim, možda „pušem na hladno“, ali reakcija bh. zvaničnika na ono što čeka ekonomiju Bosne i Hercegovinu gotovo da i ne postoji, premijeri, ministri finansija, privrede, energetike (a ima ih „da im se broja ne zna“) očito imaju preča posla i neodgodive obaveze. Za njih je izuzetan uspjeh i gromoglasna (samo) hvala ako u RS-u isplate penzije za prethodni mjesec, ili grozničavo traženje rješenja kako do kraja godine umirovljenicima u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine isplatiti pomoć (?) u iznosu od nevjerovatnih 25 do 50 eura. Plus kako rasporediti dobrano popunjene kase sredstvima od indirektnih poreza, koji su sve obimniji jer su i cijene sve veće.

Znaju li domaći bh. planeri, eksperti i (pogotovo) oni koji donose odluke da bi ekonomska politika Donalda Trumpa mogla donijeti velike probleme Njemačkoj i Evropskoj uniji? Jesu li „zatvorili“ priču ko bi mogao biti bolji, ko će pobijediti i koji bi predsjednički kandidat bio bolja opcija i fokusirati se na najavu da će najavljene visoke dodatne carine na uvoz iz drugih dijelova svijeta uzrokovati značajan pad izvoza u SAD, ali i Kinu? “Trump zagovara izrazito protekcionistički ekonomski program, zasnovan na visokim uvoznim carinama i drugim ograničenjima međunarodne trgovine, posebno u odnosima s Kinom i, potencijalno, Evropom”, upozorava minhenski ekonomski institut Ifo.

Budućnost koja ne daje prostora za optimizam

Dođe li do ovakvog scenarija – a nije isključeno, jer je Trump, prije svega, biznismen, pa tek onda političar, predsjednik, državnik – njemačke izvoznike čekaju ogromni gubici, godišnje i do 33 milijarde eura. Svjesni su u Berlinu novih prijetnji i opasnosti, koji dolaze dok su najveće kompanije opterećene ogromnim troškovima proizvodnje i zavisnošću o uvozu energenata, nastalih ruskom agresijom na Ukrajinu u februaru 2022. godine, dok velike korporacije bježe iz Njemačke… Stoga, Njemačka i Evropska unija sada moraju ojačati poziciju vlastitim djelovanjem, integrirati se na području tržišta usluga, smatraju eksperti.

Svaka kriza je, kako se to često tumači, istovremeno i prilika. Prijetnja po njemačku (a samim tim i evropsku) ekonomiju teško da će na ovim prostorima ikome donijeti benefit, ali može biti jedna od prekretnica kako djelovati i preduprijediti političke, ekonomske, sigurnosne… krize koje su nesumnjivo pred nama. Imaju li vladajuće elite u Bosni i Hercegovini i većini ostalih zemalja zapadnog Balkana odgovor na dolazeće probleme, znat ćemo uskoro, ali dosadašnji rezultati i njihove projekcije vizije i budućnosti ne daju nam prostora za optimizam.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.