‘Iznijansiranost’ kao oružje u izraelskom ratu u Gazi

Zahtjevi za ‘iznijansiranošću’ u načinu na koji se govori o Gazi i Palestini žele učiniti nejasnim kontekst izraelske okupacije i aparthejda.

Demonstranti na propalestinskom skupu na Univerzitetu Harvard (Reuters)

„Vaš rad ne izgleda dobro u ovom političkom kontekstu. Ako me neko upita za Vaš rad, neću reći ništa pozitivno. Trebate razmišljati o tome kako postajete opasnost za mene i za instituciju […] Najbolje bi bilo da pognete glavu i šutite.“

Ovo su bile riječi kolege. Politički kontekst koji spominje jeste maltretiranje i napadi s kojima su se suočili mnogi od nas zato što smo javno kritikovali izraelski rat u Gazi i istakli dugu historiju palestinske patnje koja je prethodila napadu od 7. oktobra. Kasnije me podsjetio na značaj „iznijansiranog i izbalansiranog pristupa“ i priznavanja emocija i sentimenata na „obje strane“.

„Iznijansiranost“ je zanimljiva riječ koju sam mnogo puta čuo u proteklih 80 dana. Nedavno sam dobio upit od evropske medijske kuće, koja je željela da napišem „iznijansirani“ članak koji objašnjava „šta je zapravo Hamas“.

Čitao sam i o navodnom „manjku iznijansiranosti“ koji je nezavisni predsjednički kandidat i bivši profesor na Harvardu Cornel West identifikovao u pismu hardvardskih studenata u kojem su izrazili solidarnost s Palestinom nekoliko dana nakon napada 7. oktobra.

U ovom ratu u Gazi, vidjeli smo razna oružja koja se koriste protiv palestinske populacije. No, poziv na „iznijansiran“ pristup pojavio se kao najneobičnije oružje. Ali, šta znači imati iznijansiran pristup u vrijeme ekstremne palestinske patnje?

Iz perspektive onih koji ovu riječ koriste kao oružje, to znači da nije dozvoljeno prisjećati se historije i konteksta Izraela i Palestine. To, naravno, rezultira potiskivanjem svih oblika javne kritike postupaka izraelske države.

Oblik toksifikacije

Sociolog Muhannad Ayyash opisuje ovo kao oblik toksifikacije bilo koje perspektive ukorijenjene u težnjama palestinskog naroda i njihovog proživljenog iskustva okupacije i opsade kao nevažeće, iracionalne, remetilačke ili jednostavno „isuviše neiznijansirane“ za bilo kakvu respektabilnu diskusiju o politici Palestine i Izraela.

Optužbe za „neiznijansiranost“ često se pretvore u optužbe za antisemitizam. Studenti Harvarda koji su potpisali „neiznijansiranu“ izjavu solidarnosti odmah su postali meta kampanje javne prozivke. Kamion sa digitalnim reklamnim panelima, koje finansira konzervativna regulatorna organizacija Accuracy in Media kružio je Harvardskim trgom, bljeskajući fotografijama i imenima studenata i etiketirajući ih kao „vodeće harvardske antisemite“.

Suočili su se i sa pritiskom članova fakulteta i donatora. Direktori s Wall Streeta „zahtijevali su popis“ studenata kako bi „zabranili njihovo angažovanje“, a prestižna advokatska firma poništila je ponude za posao nekim od studenata.

Ali, dok su studente optuživali za podržavanje terorističke grupe i njenog nasilja, oni su se zapravo našli na meti zato što su insistirali da se događaji 7. oktobra nisu desili u vakuumu i da historija palestinsko-izraelskog sukoba nije počela tog dana. Prije je, kako je objašnjeno u izjavi, to bila posljedica gotovo dvije decenije opsade Gaze i 75 godina strukturalnog nasilja izraelske države nad Palestincima koje uključuje zračne napade, otimanje zemlje, proizvoljno pritvaranje, kontrolne punktove i ciljana ubistva.

Kada su studenti Univerziteta Columbia objavili sličnu „neiznijansiranu“ izjavu, koja je bila beskompromisna u svojoj podršci Palestincima, i oni su javno prozvani. U izjavi se navodi da je „težina odgovornosti“ za nasilje i njegov ljudski danak „na ekstremističkoj izraelskoj vladi i drugim zapadnjačkim vladama, uključujući i američku, koje finansiraju i vjerno podržavaju izraelsku agresiju, aparthejd i doseljeničku kolonizaciju“.

Izraelska okupacija i uskraćivanje ljudskih prava

U izjavi se navodi i da nije stvar u vremenskom okviru u kojem se napad dogodio, nego u njegovim „dubokim uzrocima i izraelskoj okupaciji i uskraćivanju ljudskih prava, uključujući i nepoštivanje legitimnog prava palestinskog naroda na samoopredjeljenje“.

Osim što su dozvolili da njihove studente maltretiraju i javno prozivaju zbog njihovih propalestinskih stavova, univerziteti su otišli korak dalje i cenzurisali stručnjake i javne ličnosti koji su etiketirani kao „neiznijansirani“ i stoga „remetilački“.

Univerzitet u Vermontu otkazao je javni govor renomiranog palestinskog pjesnika i novinara Mohammeda el-Kurda o „predstavljanju i pogrešnom predstavljanju Palestinaca u SAD-u“, navodeći „bojazan za sigurnost“ kao razlog.

Iz istog razloga, Univerzitet Liverpool Hope otkazao je govor izraelsko-britanskog historičara Avija Shlaima. Očekivalo se da će Shlaim na predavanju iznijeti „kritički stav prema formiranju države Izrael“.

Državni univerzitet u Arizoni otkazao je govor američke kongresnice palestinskog porijekla Rashide Tlaib. Glasnogovornik univerziteta je nagovijestio da ovaj događaj nije organizovan na način koji svodi na minimum „remećenje akademskih i drugih aktivnosti u kampusu“.

Institucije kao što su Brandeis, Columbia, George Washington i Rutgers također su obustavile rad svojih ogranaka organizacije Studenti za pravdu u Palestini (SJP) navodeći kao razlog kršenje niza univerzitetskih politika, uključujući i organizovanje događaja koji su „remetili“ nastavu.

Univerzitetski čelnici također su izrazili želju da kontrolišu način na koji njihovo osoblje i studenti govore o Izraelu i Palestini, često savjetujući srednji put. Univerzitet u Exeteru objavio je „općeniti savjet“ koji prvo ističe Hamasov status zabranjene terorističke organizacije prema britanskom zakonu. Zatim savjetuje osoblju i studentima da budu „inkluzivni“ u načinu na koji komentarišu na društvenim mrežama i svjesni osjećaja „druge“ strane, dodajući da „u odsustvu iznijansiranosti i konteksta, komentari često nisu od pomoći i mogu stvoriti dodatne podjele, bol i mržnju“.

Studentski aktivizam

Na drugim univerzitetima, viši članovi fakulteta i upravitelji nastojali su pokazati kako studentski aktivizam može biti „dezinformisan“ i stvoriti polarizirano okruženje u kampusu kojem „nedostaje sofisticiranost i iznijansiranost“.

Dok tvrde da je riječ o „sofisticiranosti“, takva upotreba „nijansi“ zapravo želi zamagliti historiju i stvarnost na terenu u Palestini. Oni se zalažu za narativ koji zanemaruje strukture i institucije nasilja, ugnjetavanja, potčinjavanja i brisanja koji su obilježili život Palestinaca od Nakbe 1948. Umjesto tog, ovo što se događa u Palestini i Izraelu predstavljeno je kao sukob između dvije naizgled jednake strane oko istog komada zemlje.

Kako je jedan pristalica ovog narativa nedavno napisao u The Nationu: „Intelektualno siromaštvo koje bi željelo svesti ljudsku historiju na borbu između potlačenih i tlačitelja također je naprosto lijeno.“

Ali, nema ništa „lijeno“ u poznavanju i ukazivanju na historijske okolnosti i kontekst. Zatim, priznavanje duge historije palestinske patnje koja prethodi i nadilazi današnje događaje ne isključuje žalovanje za ubijenim civilima u Izraelu kao rezultat Hamasovog napada 7. oktobra.

Riječ koja treba označavati suptilnu razliku u nijansi ili značenju onoga što se čini evidentnim pojavila se kao važno oružje u ovom ratu koji želi skrenuti pažnju sa struktura i institucija nasilja u ugnjetavanja s kojim se Palestinci suočavaju.

Unutar univerziteta, „iznijansiranost“ je iskorištena kao oružje za napad na sve one koji žele skrenuti pažnju javnosti na patnju Palestinaca i zahtjev za drugačijom nijansom ili značenjem pripisuje se onome što je mnogima očito da predstavlja genocidni vojni napad tlačitelja na potlačenog.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada