Bitka za Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Nije se još rasplamsala i nije ušla u dramatičnu fazu, ali bi mogla u narednih par godina biti odlučujuća za čuvara državnog suvereniteta, integriteta i nezavisnosti BiH.

Od 1. januara u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine nema nijednog sudije iz bh. entiteta Republika Srpska (Anadolija)

U zemlji paradoksa i neprekidnih pokušaja njenog negiranja, diskreditiranja, pa i otvorenog poništenja, Ustavni sud Bosne i Hercegovine jedna je (pojedini pravni eksperti će reći i jedina) od osnovnih institucija koja čuva njen državni suverenitet, integritet i nezavisnost. Sredinom februara ove godine Ustavni sud Bosne i Hercegovine obilježit će 60 godina rada. Nije to dug period, pogotovo kad se zna da ova zemjla postoji i egzistira stoljećima, ali je bitna odrednica i potvrda njene državnosti, integriteta i suverenosti.

Dijeleći sudbinu zemlje čiji je, jednostavno rečeno, pravosudni čuvar, Ustavni sud Bosne i Hercegovine došao je do momentuma kada mu sastav i “suhi brojevi” nagovještavaju težak i neizvjestan period, pa čak i upitnost rada i donošenja odluka. Poruka onih koji ne žele Bosnu i Hercegovinu i njen Ustavni sud je jasna i nedvosmislena – ako nema najvišeg suda, nema ni države. Ništa novo, aktivnosti su to koje traju desetljećima, ali su sada samo prešle na “institucionalni” nivo.

Ustav se mora poštovati

Od 1. janaura u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine nema nijednog sudije iz bh. entiteta Republika Srpska. Nakon što je dugogodišnji sudija Miodrag Simović ranije (u novembru 2022. godine) otišao u penziju, u mirovinu je “potjeran” i sudija Zlatko Knežević, vrsni pravnik, advokat i sudija. Iako mu je do kraja mandata ostalo još šest godina (mandat sudija u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine traje do 70. godine života), Narodna skupština RS-a mu je “suptilno” poručila da joj “vrati mandat”, jer ga je ona i poslala “dole” u Sarajevo, u Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

Knežević je pokušao dati odgovor zašto ide u prijevremenu penziju, ali je, razumljivo, bio neodređen. “Bio sam doveden u situaciju da je Narodna skupština RS-a svojim zaključkom tražila od mene da odem. Da li su u pravu – neću da pričam… Postoji trenutak kada se čovjek mora staviti u poziciju da li je iznad zakonodavca ili nije. Duboko vjerujem da su najviši organi vlasti i suverenosti parlamenti, u ovom slučaju Narodna skupština RS-a”, rekao je Knežević, kojeg je parlament RS-a jednoglasno izabrao 2011. godine za sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

U ovih par rečenica je sve pojasnio – kao pravnik prati i poštuje procedure, mada je mogao poziv iz Banje Luke “preskočiti”, jer ga parlament RS-a ne može razriješiti. No, “ako ja ne poštujem Ustav i Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, kako da to tražim od drugih”, plastično je pojasnio zašto je prihvatio poziv najvišeg zakonodavnog tijela jednog od bh. entiteta, čiji je stvarni naredbodavac Milorad Dodik, predsjednik RS-a i čelni čovjek najveće vladajuće koalicione stranke (Savez nezavisnih socijaldemokrata), koja ima većinu u parlamentu RS-a.

Zašto Dodiku smeta Ustavni sud?

A da li ga je neko “ucjenjivao ili prepadao” da napusti Ustavni sud Bosne i Hercegovine, odnosno “šta misli o takvim potezima”, Knežević je nedavno poručio kako će “o tome kad ode u penziju”. Evo ga u penziji već drugi dan, možda uskoro i saznamo nešto više o potezu koji je značajno uzdrmao Ustavni sud Bosne i Hercegovine, ali ga nije onemogućio u radu. I još samo jedna rečenica Zlatka Kneževića: “Znam sjajne mlađe od mene koji bi mogli doći raditi” u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine umjesto njega.

E ti će mladi sjajni ljudi “malo sačekati” da se pokažu i dokažu u najvažnijoj pravosudnoj instituciji Bosne i Hercegovine. Jer, Dodik je odlučio da neće “u Sarajevo” slati nove sudije iz RS-a sve dok u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine rade trojica stranih sudija, koji u ovom sudu djeluju još od 1997. godine, a sve po “slovu” Dejtonskog sporazuma, za koji se on “jedini dosljedno bori i poštuje ga”. Iz njegovog, Dodikovog, brutalnog, ultimativnog, bezobzirnog i devastirajućeg ugla, poruka je jasna: ne bude li funkcionalnog Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, onda neće biti razloga za postojanje države Bosne i Hercegovine.

Za predsjednika RS-a ne postoje i ne priznaje institucije i tijela koja ne radi po njegovim željama i diktatu. Ured visokog predstavnika ne može ukinuti, ali itekako može utjecati na rad Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Pokušava ga diskreditirati tako što upravo on ne želi popuniti njegov sastav sa dvoje sudija koje delegira Narodna skupština RS-a, mada nije priznavao odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kada je bio u punom sastavu (ukupno devet sudija – četvero iz entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, dvoje iz RS-a i troje stranih sudija). Sada ih ima šestero: osim dvoje sudija iz RS-a, već dugo je u procedure izbor jednog sudije iz Federacije Bosne i Hercegovine.

Stižu li godine raspleta?

Pravno gledajući, nedostatak troje domaćih sudija nije prepreka za rad Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, jer, prema Ustavu Bosne i Hercegovine, da bi Ustavni sud radio i donosio odluke potrebno je minimalno pet sudija, bez obzira da li su domaće ili strane, te kako nisu predviđene bilo kakve etničke ili entitetske odrednice za rad ili donošenje odluka. Izmjene u radu i sastavu Ustavnog suda Bosne I Hercegovine može donijeti samo Parlamentarna skupština Bosne I Hercegovine, a namjera Dodika (i ne samo njega) je da se Ustavni sud reformira, da se “u njega uvede etno-nacionalizacija i unutrašnji sistem blokada, kako bi se obesnažila jedina institucija koja u Bosni i Hercegovini može delegitimizirati bilo kakav pokušaj separacije RS-a i daljnje neustavne autonomaške politike”, kako tvrdi advokat iz Sarajeva Nedim Ademović.

Pred Bosnom i Hercegovinom je u ovoj, koja je tek počela, ali i nekoliko narednih godina, kako se to često kaže, bezbroj izazova i poteškoća. Direktan poziv na secesiju gotovo polovine zemlje, zastoj na euroatlantskom putu, krhka ekonomija, nezaustavljiv odlazak (uglavnom mladih) ljudi na Zapad… samo su dio onoga što ovu zemlju čeka u narednom periodu. No, bitka za Ustavni sud Bosne i Hercegovine je vjerovatno najteža i najkompleksnija. Nije se još “rasplamsala” i nije ušla u dramatičnu fazu, ali bi mogla u narednih par godina biti odlučujuća za čuvara državnog suvereniteta, integriteta i nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada