Je li treći svjetski rat već počeo ili tek treba početi?

Opet su aktuelne Einsteinove riječi iz 1948: ‘Ne znam kako će se voditi treći svjetski rat, ali mogu vam reći šta će se koristiti u četvrtom – kamenje!’

Treći svjetski rat, u punom značenju te sintagme, međutim, bez ikakve sumnje počeo bi onog trenutka kada bi Rusi, uslovno govoreći, upotrijebili  nuklarno oružje, piše autor (EPA - Ilustracija)

Skoro godinu od početka invazije Rusije na Ukrajinu u svijetu je objavljeno na stotine komentara i analiza u kojima se u neuvijenoj formi najavljuje kako je treći svjetski rat pred vratima čovječanstva. S druge strane, istina takvih naslova je mnogo manje, tvrdi se i kako je treći svjetski rat počeo upravo 24. februara prošle godine kada su ruski tenkovi i avioni krenuli na Kijev.

Postoji i treća vrsta mišljenja, ona koja naglašava kako je rusko-ukrajinski rat, koji i dalje bjesni na istoku Evrope, pod kontrolom, poput mnogih drugih regionalnih ratova i pored neskrivene i direktne podrške Zapada odbrani Ukrajine od agresije.

Treći svjetski rat, u punom značenju te sintagme, međutim, bez ikakve sumnje počeo bi onog trenutka kada bi Rusi, uslovno govoreći, upotrijebili nuklarno oružje prilikom eventualnog povlačenja iz Ukrajine ili ukoliko bi Putin krenuo na neku od članica NATO-a, što bi značilo otvoreni ulazak Alijanse u sukob.

Ima i četvrta varijanta u kojoj se tvrdi da bi treći globalni rat, što u ovom trenutku možda izgleda i bliže realnosti, mogao početi ukoliko bi Peking direktno napao Tajvan o čemu se više i ne govori u šifrovanim porukama nego se otvoreno najavljuje, naročito nakon vraćanja Hong-Konga pod okrilje centralnih kineskih vlasti.

Kineski ‘metereološki’ balon

Koliko je ova posljednja solucija možda realnija, pa čak i opasnija i koliko veliki i oni najveći igrači gube obavještajne i diplomatske nerve, možda je ponajbolje posvjedočio kineski metereološki balon koji je preko Aljaske i Kanade stigao na nebo iznad Sjedinjenih Američkih Država.

Iako su ga Amerikanci, vjerovatno s pravom, namah nazvali špijunskim, snimao je on nekoliko dana šta je i koliko htio sve dok ga vjetar nije odnio iznad okeana. To je bio znak ne samo da ga pilot američkog borbenog aviona F-22 kao u nekakvom akcionom filmu obori u Atlantik, nego i da se cijelih nekoliko dana američki i kineski vojni i civilni vrh i najpovjerljivije njihove službe nisu uspjeli dogovoriti o pozitivnom ishodu incidenta za obje strane. Pamtimo, pa ćemo da vratimo, poručili su Kinezi čekajući neke slične balone američke proizvodnje iznad svoje teritorije kad vjetar zapuše sa zapada na istok. Tako je to sa političkim i vojnim igrama reciprociteta.

Uzgred, treba se podsjetiti prošlogodišnje političke krize u odnosima dvije zemlje koja je kulminirala posjetom Tajvanu demokratkinje i predsjednice Predstavničkog doma u američkom Kongresu Nancy Pelosi, koja je potvrdila da je povjerenje Washingtona i Pekinga palo na najniže grane. Zveckanje oružjem koje je potom uslijedilo sa obje strane, samo je potvrdilo da izbijanje sukoba na ovoj trusnoj tački svijeta, sa koje se praktično kontrolira cijeli Pacifik, ne samo da je vrlo moguće, nego je i vrlo izvjesno ukoliko se u najhitnijem roku ne postignu diplomatska rješenja koja bi dovela do deeskalacije i mogućnosti izbjegavanja vojnog sukoba.

Ranije dogovorena  posjeta američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena Pekingu zbog obaranja balona je otkazana, što potvrđuje izrečenu tezu.

Baba Vanga, Nostradamus, Tarabići iz Kremana i Vučić

Hoće li ili neće biti svjetskog rata odavno nije pitanje od milion dolara nego pitanje od mnogo, mnogo milijardi dolara, što će reći da to s potpunom sigurnošću ne mogu ustvrditi ni sve tajne službe svijeta uključujući i onu kojom rukovodi Aleksandar Vulin, svi masoni, templari, malteški i drugi vitezovi, te grupa Blumberg i slični njima buržuji, čuvari američkih federalnih rezervi i čuvari čuvenih evropskih vrijednosti…

Na sve strane sve pršti od pohlepe za novcem ili novim osvajanjima kao da svijet nije ništa naučio iz vlastite prošlosti, pa i u dobro načetom 21. vijeku nastavlja igrati poznatu disciplinu koja i nema pravog imena, a u kojoj bogati postaju još bogatiji, a siromašni još siromašniji. Skoro da i nema veze je li svjetski rat počeo ili tek treba početi i taj je “balon” pred pucanjem.

Vojne industrije ponovo prednjače po profitima, a sve važnija medijska industrija u potrazi za odgovorima hoće li biti svjetskog rata ne libi se da kao i mnogo puta ranije citira razne vračeve i proroke. U trci za brzom i lakom zaradom angažuju kao sagovornike i baba Vange i Nostradamusa, Tarabiće iz Kremana ili koga već ne.

U tipovanje “šta će biti sa nama” upisao se i predsjednik jedne male zemlje na Balkanu, Aleksandar Vučić, koji kao i mnogi u Srbiji misle da je rat u Ukrajini prozveo Zapad, tj. Amerika plus Evropa, iako je Srbija zvanično osudila agresiju Rusije na Ukrajinu, ali nije uvela sankcije Moskvi. Kaže Vučić da je rat, bezbeli svjetski, već počeo, ali se na osnovu njegovih riječi može zaključiti da će Srbija ostati neutralnija čak i od vazda neutralne Švajcarske. Kaže i kako će evropski i američki tenkovi donekle izjednačiti odnos Ukrajine i Rusije na ukrajinskim ratištima, ali da će do velikih belaja doći tek kada Amerikanci Volodimiru Zelenskom pošalju borbene mlaznjake F-16.

Naravno da mišljenje o trećem svjetskom ratu nisu davali samo baba Vanga, Nostradamus, Tarabići i Vučić, nego i mnogi drugi kojima su ratne igre u Ukrajini postale pomalo dosadne i koji favorizuju ekonomske interese i Kine i Amerike i Evrope koji će najvjerovatnije presuditi hoće li ili neće doći do otvorenog globalnog sudara.

Kissinger i Soroš o ratu u Ukrajini

Mediji su do besvjesti prenosili i procjene Henryja Kisingera i Georgea Sorossa koji se baš i ne slažu glede statusa vojnih operacija u Ukrajini i svijetu.

Bivši američki državni sekretar Kissinger, koji uskoro puni 100 godina, u intervjuu za britanski The Sunday Times rekao je da Ukrajina mora dati Rusiji dio svoje teritorije kao i da “nema sumnje kako je ukrajinski predsjednik Zelenski izvršio istorijsku misiju.

“Postao je slučajni predsjednik iz frustracije unutrašnjom politikom. A onda se suočio s pokušajem Rusije da vrati Ukrajinu u potpuno zavisan i podređen položaj. I okupio je svoju zemlju i svjetsku javnost na historijski način. To je njegovo veliko dostignuće”, rekao je Kissinger.

Za Putina je rekao da je “promišljen analitičar” koji je, međutim, na čelu države “koja je propala” i da je sada izgubio “osjećaj za mjeru”.

Оn izražava nadu da će (Vladimir) Putin i Xi (Jinping) biti uklonjeni sa vlasti “prije nego što uspiju uništiti našu civilizaciju”.

S druge strane, čuveni američki milijarder, politički aktivist i filantrop George Soros (93), ustvrdio je kako je ruskom invazijom na Ukrajinu počeo treći svjetski rat.

“Dobivši Xijevu podršku, Putin je nevjerovatnom brutalnošću krenuo u realizaciju svog životnog sna. Približavajući se 70. godini života, Putin osjeća da, ako želi ostaviti trag u ruskoj historiji, to je sada ili nikad. Ali njegov koncept uloge Rusije u svijetu je izobličen. Čini se kako vjeruje da ruski narod treba cara kojeg mogu slijepo slijediti. To je direktna suprotnost demokratskom društvu, a to je vizija koja iskrivljuje rusku ‘dušu’, koja je emocionalna do sentimentalnosti”, napisao je Soros.

A šta kažu Putin, Biden i Trump

Iako su njihove poruke indikativne, ni Kissinger ni Soros uprkos respektabilnim iskustvima u bavljenju politikom i diplomatijom nisu nikakvi šamani koji prognoziraju kuda se to zaputilo čovječanstvo koje je definitivno zaboravilo na riječi kao što su humanost ili solidarnost. Zato je zanimljivije šta kažu lideri vodećih svjetskih sila koji odreda više vode računa o tome kako će u historiji biti upamćeni nego koliko ljudi treba izgubiti glavu, kako bi oni završili kao velike vojskovođe o kojima djeca uče u školama. Gluho bilo, kako bi se reklo u Bosni.

Putinove riječi djeluju ohrabrujuće, ali su to samo riječi: “Zbog toga što bi treći svjetski rat mogao značiti kraj civilizacije trebali bi se suzdržati od ekstremnih poteza u međunarodnoj areni koji su izuzetno opasni za modernu civilizaciju.”

“Prijetnja uzajamnog uništenja oduvijek je odvraćala aktere na međunarodnoj areni, spriječila glavne vojne sile da čine nagle poteze i prisilila ih da se međusobno poštuju”, riječi su ruskog predsjednika.

Za bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa izborna kampanja je već počela. On je prozvao svog nasljednika Joea Bidena zbog politike prema ratu u Ukrajini i poručio kako bi on pregovarao s Rusima i da bi mirovni sporazum bio potpisan “u roku od 24 sata”.

“Joe Biden nas je kroz slabost i nesposobnost doveo na rub trećeg svjetskog rata. Dobro ste me čuli, na rubu smo trećeg svjetskog rata. Kad ja budem ponovo predsjednik, vratit ću mir snagom”, izjavio je Trump na početku svoje kampanje za obnovu mandata u Bijeloj kući.

Onaj čije se riječi danas pažljivo osluškuju u cijelom svijetu, predsjednik SAD-a Joe Biden, i sam u devetoj deceniji života, prilikom posjete kompaniji Lockheed Martin, koja proizvodi protivtenkovske raketne sisteme “javelin” koje se koriste u Ukrajini, međutim, taj je sukob opisao kao historijsku “prelomnu tačku koja dolazi na svakih šest ili osam generacija”.

Ulogu SAD-a u sukobu Biden vidi kao vođenje prve “prave civilizacijske” borbe protiv Rusije i Kine.

Fraza Drugi svjetski rat nastala tek poslije rata

Na naše pitanje iz naslova “Je li treći svjetski rat počeo ili tek treba početi”, biće da je, ipak, najtačnije odgovorio istoričar Gavriel Rosenfeld u Washington Postu.

Zapravo, on je postavio pitanje “kako znamo kad je počeo svjetski rat”? Najprije je podsjetio na frazu Drugog svjetskog rata.

“Tokom sukoba Evropljani nisu uvijek spominjali rat kroz neku brojčanu odrednicu. Tek nakon 1945, fraza Drugi svjetski rat postala je kanonizirana u zapadnjačkoj svijesti”, napisao je ovaj autor i podsjetio kako je izraz treći svjetski rat skovan još dok je trajao Drugi svjetski rat, odnosno 1944. godine od američkih i evropskih pisaca i novinara.

Rosenfeld je podsjetio da je te godine ugledni niz američkih i evropskih pisaca i novinara, uključujući Williama Shirera, Rexa Stouta i Emila Ludwiga, osnovao Društvo za prevenciju trećeg svjetskog rata kako bi izvršio pritisak na američku vladu da nametne oštar mirovni sporazum poslijeratnoj Njemačkoj “kako se ne bi pokrenuo još jedan sukob”.

Na kraju će, kako je napisao u Postu, treći svjetski rat ući u historijske knjige tek “retrospektivno kao stvarni događaj” uz nadu kako se to nikada neće dogoditi. Ako se dogodi, devastacija bi mogla biti potpuna, upozorava ovaj autor.

Svoje razmatranje zaključuje čuvenim upozorenjem Alberta Einsteina iz 1948. godine: “Ne znam kako će se voditi treći svjetski rat, ali mogu vam reći šta će koristiti u četvrtom – kamenje!”

Nema se tu šta za dodati ni Rosenfeldu ni Einsteinu. Valja to stalno ponavljati i Putinu, i Xiju, i Bidenu. Nije svijet samo njihov. Malo je i naš. Nešto što bi se moglo nazvati trećim svjetskim ratom jest već počelo, ali se prava istina očigledno skriva od javnosti.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada