BiH uoči izbora: Kad je korupcija jača od države
U još uvijek relativno nezrelom demokratskom društvu rijetko se može uočiti povezanost kvalitete vladavine i ishoda demokratskih izbora.
“Moć korumpira, a apsolutna moć korumpira apsolutno“ krilatica je koju je izrekao britanski političar iz 19. stoljeća, Lord John Dalberg-Acton. Shodno tome, u modernim demokratskim društvima postoje periodični izbori kako bi se, bar u teoriji, umanjila mogućnost predugog ostajanja na vlasti jedne stranke ili koalicije, a time i nivo korupcije.
Izbori, također, daju prilike građanima da kazne postojeće vlasti ukoliko ne ispunjavaju obećanja, ne vladaju prema demokratskim kriterijima ili nisu učinkovite. U Bosni i Hercegovini, kao u jednom još uvijek relativno nezrelom demokratskom društvu, rijetko se može uočiti povezanost kvalitete vladavine i ishoda demokratskih izbora. Uprkos tome, opća percepcija velikog broja građana je da su bosanskohercegovački politika i društvo duboko korumpirani. Pokazatelji renomiranih svjetskih institucija potvrđuju da je to uglavnom i slučaj.
Na ‘odličnom’ 110. mjestu TI-ja
Transparency International je međunarodna, nezavisna i nevladina organizacija koja prati korupciju i njene negativne posljedice na globalnom nivou. Svake godine TI objavljuje indeks percepcija korumpiranosti (corruption perceptions index), gdje se zemlje rangiraju prema nivou korumpiranosti javnog sektora. Što je viši indeks ili pokazatelj (od 1 do 100) to je manja korupcija u javnom sektoru. Pošto ova organizacija to čini svake godine, mogu se pratiti trendovi za svaku zemlju tokom niza godina. Pokazatelji za Bosnu Hercegovinu su loši i sve su lošiji svake godine.
U zadnjih deset godina Bosna i Hercegovina je u skoro konstantnom padu. Ovaj pokazatelj je pao sa 42 u 2012. na 35 u 2021. godini. Bosna i Hercegovina je rangirana na 110. mjestu od 180. zemalja koje su dio indeksa u 2021. godini. Najbolje rangirane, u top deset, skandinavske su države i zemlje Zapadne Evrope, uz Novi Zeland i Singapur. Njihov indeks ili skor je preko 80. Bosnas i Hercegovina je u društvu Mongolije, Tajlanda, Albanije i Malavija. Nešto je gora od Obale Slonovače, Ekvadora, Moldavije, Paname i Perua, a nešto bolja od Sijera Leonea, El Salvadora, Alžira i Egipta. Ovo nam daje globalnu sliku o nivou korupcije u Bosni i Hercegovini, kao i zemljama s kojima se poredimo.
U našem okruženju Srbija je na 96, Sjeverna Makedonija na 87, Crna Gora na 64, Hrvatska na 63, a Slovenija na 41. mjestu. Kosovo dijeli 87. mjesto sa Sjevernom Makedonijom. Od bivših jugoslovenskih republika, Bosna i Hercegovina je ubjedljivo najlošije rangirana. Poređenja radi, Bosna i Hercegovina je 2012. godine bila rangirana na 72. mjestu, iznad Crne Gore (75) i Srbije (80).
U donjem ešalonu država svijeta
U oblasti kvaliteta vladavine (governance) Svjetska Banka objavljuje pokazatelje kvalitete u šest oblasti vladavine. Podaci se vode od 1996. godine, zaključno sa 2020. godinom Krajem septembra bi trebali izaći podaci za 2021. godinu. Ovih šest pokazatelja kvaliteta vladavine su: glas i odgovornost (koliko građani imaju stvarnog glasa u vlasti i do koje mjere je vlada odgovorna građanima), politička stabilnost i odsustvo nasilja/terorizma, efektivnost vlade, regulatorna kvaliteta, vladavina prava i kontrola korupcije. Indikatori vladavine označavaju postotak ranga.
Dakle, ne radi se o apsolutnoj skali od 1 do 100. Naprimjer, pokazatelj od 70 posto govori da je ta država bolja od 70 posto drugih država koje su dio ovoga indeksa. Drugim riječima, rangirana je u top 30 posto. Gledajući podatke za Bosnu i Hercegovinu u zadnjih deset godina može se opet reći da nisu ohrabrujući, jer je prisutan negativan trend. Uopćeno gledajući, Bosna i Hercegovina se nalazi ispod 50 posto u svih šest pokazatelja. To znači da je u donjem ešalonu država svijeta u svih šest indikatora.
Osim političke stabilnosti i nedostatka nasilja/terorizma, gdje je ranking malo skočio u odnosu na 2010. godinu (iako je zabilježen pad od 2015. godine naovamo), ostalih pet indikatora bilježi uglavnom značajan pad. Tako je po pitanju kontrole korupcije Bosan i HercegovinaH bila nešto iznad 40 posto 2010. godine (što znači da je opet preko 50 posto zemalja svijeta bilo bolje). Sada je taj ranking pao ispod 30 posto.
Nisko povjerenje u javne institucije
Dakle, više od 70 posto zemalja svijeta (preko 140 njih ako uzmemo u obzir da ovaj indeks razmatra više od 200 zemalja) bolje je od Bosne i Hercegovine u ovom segmentu. Efektivnost vlade je pala na ispod 20 posto u svjetskim razmjerama, što znači da više od 80 posto zemalja svijeta ima efektivnije vlade. Ovo su porazni rezultati.
U razgovoru s mladima i drugima u Bosni i Hercegovini može se čuti da bi mnogi željeli napustiti domovinu i otići da žive i rade u inostranstvu. Populacijski Fond Ujedinjenih naroda (UNFPA) je u istraživanju objavljenom u augustu 2021. godine ustanovio da više od 70 posto mladih ljudi, u starosnoj dobi od 18 do 29 godina, drži da je bh. društvo sistemski korumpirano. Istovremeno, posjeduju jako nisko povjerenje u javne institucije.
Ovdje se može vidjeti jasna korelacija između niskog stepena dobre vladavine i ovih rezultata istraživanja među mladima u Bosni i Hercegovini. Skoro 47 posto ispitanika je izrazilo želju da bi otišli iz Bosne i Hercegovine ukoliko se ukaže prilika, bilo trajno ili na određeno vrijeme. Procjenjuje se da je više od 250.000 stanovnika Bosne i Hercegovine napustilo zemlju u zadnjih pet-šest godina.
Žive bolje nego što kažu brojevi
Ugledni britanski časopis The Economist je 2018. godine objavio infografiku koja je svrstala Bosnu i Hercegovinu na treće mjesto u svijetu po “odlivu mozgova“ (brain drain). No, nije sve tako crno. Skoro 80 posto mladih se složilo da bi glasali na izborima ukoliko bi bili održani narednog vikenda. Dakle, ipak vjeruju da je promjena moguća, ali je pitanje koliko dugo će se to održati ako se ona ne ostvari.
Analiza bruto domaćeg proizvoda daje miješane rezultate. BDP po glavi stanovnika iznosi 6.916 američkih dolara u 2021. godini, ali taj broj je 16.846 dolara ako se uzme u obzir potrošačka moć (PPP, power purchasing parity). Drugim riječima, iako je apsolutna vrijednost BDP-a po glavi stanovnika relativno niska, građani Bosne i Hercegovine žive bolje nego što ta brojka sugerira. Stoga je porediti plate na Zapadu sa zaradama u Bosni i Hercegovini nezahvalno, jer su troškovi života tamo puno viši. Kupovna moć bh. građana je stoga puno jača u domovini nego u inostranstvu, pogotovo na Zapadu.
Ako troškovi života porastu, što je vrlo moguće s obzirom na globalnu energetsku situaciju, onda će objektivno nizak BDP više doći do izražaja. BDP po glavi stanovnika je uglavnom stagnirao od 2008. do 2016. godine, da bi počeo bilježiti rast od tada, osim za vrijeme pandemije korona virusa. Naprimjer, BDP po glavi stanovnika je iznosio 5.090 dolara 2008. godine, da bi pao na 4.995 dolara do 2016. godine. Ta duga stagnacija je prouzročila mnogo nezadovoljstva u bh. društvu, iako je od tada uglavnom vidljiv porast istog pokazatelja.
Ekonomski gledano, nije u očajnom stanju
BDP, zapravo, bilježi stalni godišnji rast još od 1998. godine, osim tokom tri godine: 2009. (globalna finansijska kriza), 2012. (blaga recesija) i 2020. (korona virus). Tokom 2021. godine Bosna i Hercegovina je zabilježila porast BDP-a od 7,1 posto. Ako se uzmu u obzir troškovi života i uporedi potrošačka moć, BDP po glavi stanovnika je, također, u stalnom rastu. Iznosio je 9.348 dolara 2010. godine, 12.010 dolara 2015. godine, da bi skočio na već pomenutih 16.846 dolara 2021. godine.
Još jedan bitan pokazatelj je priliv direktnih stranih investicija (FDI, foreign direct investments). Agregatni podaci koje predočava Svjetska banka pokazuju da su u 2020. godine strane investicije iznosile 2,1 posto BDP-a Bosne i Hercegovine. Taj broj stagnira na oko dva posto još od 2009. godine. Ako se uzme u obzir odliv kapitala, onda je ta cifra negativna još od 1998. godine. Dakle, svake godine više kapitala napusti Bosnu i Hercegovinu nego što u nju uđe.
Na osnovu ovih pokazatelja može se reći da, ekonomski gledano, Bosna i Hercegovina nije u očajnom stanju. Zapravo, prosječni BDP po glavi stanovnika je veći i uglavnom je u porastu. Najveći problem države su nedostatak dobre vladavine, raširenost korupcije i slaba vladavina prava. Kada se ovome doda odlazak radne snage i školovanih kadrova, velikim brojem mlađih ljudi, dobija se jako negativna slika, koja doprinosi općem pesimizmu. Ukoliko bi se ovi pokazatelji popravili, a to je moguće uz unapređenje gore navedenih determinanti, sigurno bi došlo i do boljeg ekonomskog razvoja čitave zemlje, a vjerovatno bi se privuklo i više stranih ulaganja.
Je li vam bolje sada ili prije četiri godine?
U posljednjoj sedmici predizborne kampanje za američkog predsjednika 1980. godine Ronald Reagan je postavio građanima Amerike svoje čuveno pitanje tokom debate s tadašnjim predsjednikom Jimom Carterom: “Da li vam je bolje sada nego što je bilo prije četiri godine?“ Amerikanci su odgovorili na to pitanje ubjedljivim izborom Reagana, a dotadašnji predsjednik Carter je pretrpio težak izborni poraz.
Tokom predizborne kampanje u Bosni i Hercegovini, unutar inače već užarenog političkog prostora, zasigurno će dolaziti do izljeva emocija i nacionalizma. U takvom okruženju teško je razlučiti stvarno stanje od osjećanja. Ovaj tekst, uz podršku činjenica i podataka, trebao bi pomoći odgovoriti na pitanje da li je građanima ove zemlje bolje sada ili prije četiri godine.
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.