Vrijeme je da srušimo prepreke

Manje žena nego muškaraca obavlja plaćene poslove, s tim da one koje su zaposlene vjerojatno zarađuju manje od muškaraca.

Kad posebno žene ne bi bile prisiljene birati između karijere i porodice, ovo bi bio veliki korak prema osnaživanju žena u svim sferama života, piše autorica (EPA - Ilustracija)

Od žena širom Evrope i Centralne Azije još se generalno očekuje da preuzmu veliki dio poslova kod kuće, a koji su neplaćeni: čišćenje, vođenje domaćinstva, brigu o djeci, mužu i starijim članovima domaćinstva. To u velikoj mjeri objašnjava rodni jaz koji vidimo na tržištima rada. Manje žena nego muškaraca obavlja plaćene poslove, s tim da one koje su zaposlene vjerojatno zarađuju manje od muškaraca, a usto, žene napreduju sporije i njihova radna mjesta su nesigurnija.

To je zabrinjavajuće iz dva osnovna razloga. Prvo, sve to drastično ograničava mogućnosti i izbor koji žene imaju u društvu te koči napredak u postizanju rodne ravnopravnosti. I drugo, to je loše za ekonomiju i zapravo sprečava milione žena da pridonesu svojim vještinama i talentom ili ih potpuno isključuje iz radne snage.

Postoji još jedan, možda manje raspravljan, razlog zbog kojeg bismo trebali biti zabrinuti zbog postojanosti zastarjelih normi o ulogama žena kod kuće i na poslu: takve norme znatno otežavaju zemljama da upravljaju demografskim promjenama s kojima se suočavaju.

To posebno vrijedi za Istočnu i Jugoistočnu Evropu, gdje je udio žena u radnoj snazi posebno nizak i generalno se kreće ispod 50%, dok je jaz između stopa zaposlenosti muškaraca i žena veći nego u Zapadnoj Evropi. U Albaniji, 32% mladih žena u dobi od 15 do 29 godina (u odnosu na 2% mladih muškaraca) nije zaposleno niti se školuje zbog obaveze obavljanja kućnih poslova brige i njege za svoje najbliže, a za koje ne ostvaruju prihod.

Istovremeno, zemlje Istočne i Jugoistočne Evrope suočavaju se s demografskim izazovima bez presedana, budući da su masovno iseljavanje i niska stopa nataliteta smanjili broj stanovnika, a povećali udio starijih ljudi, čime je izazvana zabrinutost u pogledu perspektive ekonomskog rasta i održivosti sistema i usluga socijalne sigurnosti.

Problem demografskih promjena

U svjetlu takvog pritiska, jasno je da zemlje teško mogu priuštiti isključivanje značajnog dijela svog stanovništva iz ekonomije i javnog života. Da bi domaće strategije usmjerene na rješavanje demografskih promjena bile uspješne, one moraju obuhvatiti politike koje ženama, ali i muškarcima, olakšavaju usklađivanje obaveza na poslu i kod kuće.

UNFPA, Populacijski fond Ujedinjenih nacija, podržava vlade i privatni sektor u usvajanju politika za zaštitu porodice koje će imati takav učinak. Pred kraj ove sedmice ćemo okupiti političke i poslovne lidere u Istanbulu na konferenciji na kojoj ćemo razgovarati o tome kako se možemo približiti cilju stvaranja radnog okruženja u kojem će žene i muškarci dobiti podršku koja im je potrebna da bi ostvarili svoje težnje u pogledu poslovne karijere i porodičnog života.

Vlade širom regije shvaćaju da tradicionalni način suočavanja s demografskim promjenama – u suštini, davanje financijskih poticaja ljudima da imaju više djece – ne funkcionira te da je potreban sveobuhvatniji pristup. Politike za zaštitu porodice koje koriste ženama i muškarcima te uzimaju u obzir da savremene porodice imaju različite oblike i forme, bitan su dio ovog paketa. Ohrabrujuće je vidjeti da vlade u regiji eksperimentiraju sa širokim spektrom mjera, koje se kreću od plaćenog roditeljskog dopusta za oba roditelja, do naknada za njegu i zakona o zabrani diskriminacije koji štite trudnice.

Privatni sektor također prepoznaje povrat ulaganja kada je u pitanju bolja uravnoteženost privatnog i poslovnog života i poboljšanje radnih uvjeta za roditelje i davatelje usluga njege svojim najbližim. Preduzeća cijene porast svog ugleda kada ih se smatra vodećim u tom području. I oni imaju koristi od većeg morala zaposlenih i rjeđeg odsustva s posla, manje fluktuacije zaposlenih i nižih troškova zapošljavanja, a sve to donosi veću produktivnost i prihod.

Mnogo je toga što preduzeća mogu učiniti kako bi stvorila radna mjesta prilagođena porodici. To uključuje rad s fleksibilnim radnim vremenom, izdašan i dobro plaćen roditeljski dopust, posebne prostore za dojilje i ustanove za čuvanje i odgoj male djece. Više rukovodno osoblje, kao uzor, ima važnu ulogu, naprimjer, tako što će i sami iskoristiti pravo na roditeljski dopust i stvoriti podupiruću poslovnu kulturu.

Društvene norme

Naši podaci pokazuju da se društvene norme o ulogama žena i muškaraca kod kuće i na radnom mjestu mijenjaju. U Moldaviji, naprimjer, 59% muškaraca kaže da bi voljeli provoditi više vremena sa svojom djecom i da bi zbog toga bili spremni raditi manji broj sati, kad bi bili u mogućnosti. Brojke su slične i u drugim zemljama za koje imamo podatke. To nam govori da se sve više ljudi želi odmaknuti od krutih rodnih uloga iz prošlosti prema fleksibilnijem i ravnopravnijem načinu organiziranja porodičnog i poslovnog života.

Vrijeme je da se zakonski okviri, politike i usluge, kao i poslovna kultura preduzeća, prilagode novim stvarnostima i sruše prepreke koje sprečavaju žene i muškarce da imaju karijeru i porodicu kakvu žele.

Dok se zemlje u regiji bore s efektima demografskih promjena, ulaganje u politike za zaštitu porodice pokazalo se kao ključna strategija za jačanje otpornosti na promjene i unapređenje rodne ravnopravnosti. Kad posebno žene ne bi bile prisiljene birati između karijere i porodice, ovo bi bio veliki korak prema osnaživanju žena u svim sferama života i omogućavanju ljudima da imaju onoliko djece koliko žele. To bi itekako moglo dovesti i do povećanja stope plodnosti. Ali što je još važnije, omogućit će ženama i muškarcima da ostvare svoj puni potencijal, na poslu i kod kuće, na dobrobit svih.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera